Miroslav Sedlaček 1925-2017

Darko Žubrinić, 2017.

Profesor Miroslav Sedlaček govori 8. prosinca 2011. na FER-u
na konferenciji posvećenoj prof. Vatroslavu Lopašiću

Miroslav Sedlacek

CURRICULUM VITAE

Born: 1925, May 31 in Karlovac, Croatia
Died: 2017, January 13 in Odra, Croatia

High school certificate in Karlovac in June 1943.

Master of Engineering degree in electronics at the Technical Faculty of the University in Zagreb in December 1952. Ph.D. in Tecnical Physics at the Electrotechnical Faculty of the University in Zagreb in May 1961. (Examination in Classical electrodynamics, Electron optics and Theory of relativity. Thesis: Orbit stability in microtron)

After receiving the master of engineering degree research assistant at the Ruder Boskovic Institute in Zagreb, Dept. of electronics. Work on electronic components for nuclear physics. In February 1954 went to Sweden with a scholarship, to work on the construction of a 1.2 GeV electron synchrotron at the Dept. of electronics, Royal Institute of Technology in Stockholm. Remained in Sweden until May 1958. Started with the work on counter telescope for measurements of cosmic rays, later on research and construction of a circular microtron, to be used as an injector for the 1,2 GeV electron synchrotron built at the Department for the University in Lund.

Returned to Zagreb in 1958. Research assistant and senior reasercher at the Ruder Boskovic Institute until September 1965. Theoretical work on the orbit stability in the microtrons, research and development of halogen GM-counters and project leader during the construction of a high resolution NMR spectrometer.

Since October 1965 again at the Dept. of electronics, Royal Institute of Technology in Stockholm, later renamed to Unit of accelerator technology. Research on and construction of a race-track microtron, especially theoretical work and computer simulation, design, construction and measurements on magnets and linear accelerators. Computer simulation and construction of high power CW and pulsed klystrons. Design and construction of an electron cooler for the CELSIUS ring in Uppsala. Professor in Accelerator technology since February 1986. Retired in June 1991.

Teacher of a graduate physics course in physics and of postgraduate courses in electron optics, accelerator technology and microwaves at the Electrotechnical Faculty of the University in Zagreb between 1958 and 1965. In Sweden teacher of graduate and postgraduate courses in Electron physics between 1974 and 1991 and in Technical applications of electron physics since 1981.

Miroslav Sedlaček: Electron Physics of Vacuum and Gaseous Devices,
Wiley-VCH, 1996 (1st edition, 538 pp)

Miroslav Sedlaček, corresponding member of Croatian Academy of Sciences and Arts
/ dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Zagreb, 12. veljače 2014.

Ž I V O T O P I S

Miroslav Sedlaček (u nastavku teksta MS) rođen je 31. svibnja 1925. u Karlovcu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Ispit zrelosti položio je 1943 godine, no taj mu je poništen 1945, pa ga je morao ponovno polagati 1946 godine. Upisao je Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1946 godine i diplomirao u prosincu 1952. Doktorat iz Tehničke fizike obranio je u svibnju 1962. na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1952. godine radi kao asistent, a kasnije kao stručni i viši stručni suradnik na Elektroničkom odjelu Instituta Ruđer Bošković na razvoju nuklearne elektroničke instrumentacije.

Kao stipendist Instituta odlazi u veljači 1954. u Švedsku, na Institut za elektroniku Kraljevske visoke tehničke škole u Stockholmu. Tamo je najprije 4 mjeseca radio na teleskopu za mjerenje smjera iz kojeg dolazi kozmičko zračenje, preuredio i pregradio ga. Zatim prelazi u grupu koja je pod rukovodstvom prof. O. Wernholma, a za potrebe Sveučilišta u Lundu, konstruirala 1,2 GeV elektronski sinhrotron s izmjeničnim gradientom. U grupi je dobio zadatak razviti mikrotron, jedan novi model elektronskog akceleratora, koji je trebao biti injektor elektrona. Akcelerator je usješno proradio u proljeće 1958. tako da se je MS vratio u svibnju te godine u Zagreb.

U Zagrebu je nastavio raditi na Institutu Ruđer Bošković do rujna 1965. U tom vremenu bio je i honorarni asistent, a kasnije i docent na AGG fakultetu gdje je predavao Fiziku, te na Elektrotehničkom fakultetu, gdje je sudjelovao u postdiplomskoj nastavi – Elektronska optika i Velike elektronske cijevi za mikrovalnu tehniku. Na Institutu Ruđer Bošković nastavio je u Stockholmu započete teoretske radove na stabilitetu staza elektrona u mikrotronu, što je bila i tema njegove doktorske disertacije. Usporedno radi i na elektroničkoj impulsnoj opremi za potrebe Odjela za zaštitu od zračenja, koji je u to vrijeme radio na razvoju halogenih GM brojača. Od 1961. godine je voditelj grupe koja je imala zadatak da razvije NMR spektrometar s visokim razlučivanjem za potrebe IRB-a.

U rujnu 1965. ponovno odlazi u Švedsku na tešku operaciju kičme koju su organizirali profesori s Instituta za elektroniku u Stockholmu i IRB. Nakon operacije ostaje u Švedskoj kao docent na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi. U to vrijeme počela je grupa za akceleratorsku tehniku na Institutu za elektroniku raditi na projektu novog tipa mikrotrona, tzv. racetrack mikrotrona, s podijeljenim magnetom. MS je sudjelovao u razvoju akceleratora, i to posebno na teoretskom području i računarskoj simulaciji, kao i na konstrukciji i mjerenjima magneta i linearnog akceleratora. U toku 1970-tih godina grupa je razvijala CW i impulsne klistrone visoke snage, gdje je MS razvio program za simulaciju klistrona, kao i radio na njegovoj konstrukciji. Od 1983. do 1991. godine bio je voditelj grupe koja je konstruirala elektronsko hlađenje za CELSIUS prsten za The Svedberg laboratorij Sveučilišta u Uppsali. 1985 imenovan je profesorom iz Akceleratorske tehnike.

Od 1974. godine MS predaje Elektronsku fiziku a od 1982. i Tehničku elektronsku fiziku na Fakultetu za elektrotehniku. U postdiplomskoj nastavi konzultacije sa studentima koji spremaju magisterij ili disertaciju.

Umirovljen 30. lipnja 1991.

U toku 1991., 1992. i 1993. radio je više mjeseci na konstrukciji, mjerenjima i stavljanju u pogon elektronskog hlađenja prstena COSY u KFA, Jülich, te 1991. na idejnom projektu elektronskog topa za visokoenergetsko elektronsko hlađenje u IUCF, Bloomington.

Nakon umirovljenja MS je zamoljen od Alfvén laboratorija i od Fakulteta za elektrotehniku i informacijsku tehniku da nastavi predavati i surađivati u projektima laboratorija. Predavao je do 2005 godine a radio je na Zavodu do odlaska iz Švedske 2007 godine.

1998 godine bio je izabran za Dopisnog člana HAZU:

Korištene kratice instituta i sveučilišta
    BESY    Berliner Elektronsynchrotron, Berlin
    GSI    Gesellschaft für Schwerionforschung, Darmstadt
    IUCF     Indiana University Cyclotron Facility, Bloomington
    IKP    Institut für Kernphysik, Jülich
    KFA    Kernforschungsanlage, Jülich
    MSL    Manne Siegbahn Laboratory, Stockholm
    SLAC    Stanford Linear Accelerator Center, Stanford
    SSC    Superconducting Super Collider, USA
    TSL    The Svedberg Laboratory, Uppsala

Publikacije

1. Knjiga
    Electron Physics of Vacuum and Gaseous Devices, John Wiley & Sons, Inc.,
        New York, 1996, 538 pp, ISBN 0-471-14527-0

2. Znanstveni radovi

    Časopisi (svjetski)
    1.    Frequency swept proton stabilized high resolution NMR spectrometer
            (s I.Hrvoić, R.Mutabdžija, M.Petrinović) Colloque Ampere XIV (1967)
            1005
    2.    A method for stabilizing particle orbits in the race-track microtron
            (s H.Babić), Nucl.Instr. and Meth., 56 (1967) 170
    3.    A permanent magnet for nuclear magnetic resonance spectrometer
               (s E.Boltezar, M.Petrinovič), J.Sci.Instr., ser. 2 (1968) 323
    4.    The 50 MeV racetrak microtron at the Royal Institute of Technology,
            Stockholm (s S.Rosander, O.Wernholm, H.Babić), Nucl.Instr. and Meth.,
            204 (1982) 1
    5.    Electron cooling in storage rings, Physica Scripta, T22 (1988) 204, editor
    6.    The CELSIUS Project (s D.Reistad et al.), Physica Scripta, T22 (1988) 256 na poziv
     Časopisi (hrvatski)
    7.    Mjerenje konfiguracije statičkog magnetskog polja metodom nuklearne magnetske resonancije
                      (s I.Hrvoić, M.Petrinović), Elektrotehnika, 3 (1965) 194
    8.    Frequency swept proton stabilized high resolution NMR spectrometer     (s I.Hrvoić, R.Mutabdžija,          M.Petrinović), Elektrotehnika, 4 (1966) 241


    Zbornici međunarodnih skupova
    9.    Microtron injector for the 1000 MeV electron synchrotron,
            Swedish Physical Conference 1955, Arkiv f. fysik, 11 (1955) 129
    10.    A 50MeV racetrack microtron (s O.Wernholm, S.Rosander i H.Babić ),
             IV all-union national conf. on particle accelerators, Moscow, 1974
    11.    Computational Calculation of Electron Trajectories, ECOOL-84, Karlsruhe,
            1984, Proceedings of the Workshop on Electron Cooling and Related
            Applications, (pozvano predavanje)
    12.    The CELSIUS-ring in Uppsala: Electron Cooler Design, Workshop on the
            Design of a Low Energy Antimatter Facility, Madison, Wisconsin, 1985,
            Low Energy Antimatter, D.B.Cline, ed., World Sci.Publ., 1986
    13.    The CELSIUS Project, General Description and Status Report
            (s C.Ekström et al.), 24th European Cyclotron Progress Meeting, 1987
    14.    Design of a 6 MeV Electron Cooling System for the SSC Medium Energy
            Booster (s D.R.Anderson et al.) European Particle Accelerator
            Conference, 1992, Proceedings EPAC-92
    15.    Operation with Internal Targets and Electron Cooling at CELSIUS (s
            T.Bergmark et al.), European Particle Accelerator Conference, 1992,
            Proceedings EPAC-92
    16.    Status of the COSY Electron Cooler (s W.Derissen et al.),
            European Particle Accelerator Conference, 1992, Proceedings EPAC-92
    17.     Recent Commisioning Results at CELSIUS (s D.Reistad et al.), 13th Intern.
            Conf. on Cyclotrons and their Applications, Vancouver, 1992
    18.    The Development of an Electron Cooling System for the SSC Medium Energy
            Booster (MEB) (s D.Anderson et al.), 1993 Joint April Meeting of the
            American Physical Society
    19.    The Development of a Prototype Multi-MeV Electron Cooling System
            (s D.Anderson et al.) 1993 Particle Accelerator Conference, Washington,
            1993
    20.    Multi-MeV Electron Cooling - a Tool for Increasing the Performance of High
            Energy hadron Colliders (s T.Ellison et al.) Fifth Annual International Industrial Symposium
            on the Super Collider, San Francisco, 1993
    21.    Technical Features of the COSY Electron Cooler (s R.Maier et al.),
            Workshop on Beam Cooling, Montreaux, 1993
    22.    Final Beam Tests of the COSY Electron Cooler and First Proton Beam Cooling
            (s W.Schwab et al.) Workshop on Beam Cooling, Montreaux, 1993
    23.    Design and Construction of the CELSIUS Electron Cooler (M.Sedlacek et al.)
            Workshop on Beam Cooling, Montreaux, 1993
    24.    The Development of Technology for Electron Cooling in the 2-20
            GeV/nucleon Energy Range (with T.Ellison et al.) Workshop on Beam
            Cooling, Montreaux, 1993 na poziv

    Međunarodni skupovi bez zbornika
    25.    Status of the CELSIUS Electron cooler, Cooler Workshop, CERN, listopad
            1984.
    26.    Electron gun and collector for the CELSIUS Electron cooler, Deutsches                         Elektronenkühlertreffen, GSI, Darmstadt, svibanj1985.
    27.    Stockholmer Ring CELSIUS, Deutsches Elektronenkühlertreffen, GSI,
            Darmstadt, travanj1986.
    28.    Status of the CELSIUS Electron cooler, Cooler Workshop, CERN, listopad 1986.
    29.    Status of the CELSIUS Electron cooler    i    Magnetic field measurements,
            Deutsches Elektronenkühlertreffen, GSI, Darmstadt, svibanj 1987. na poziv

    Zbornici hrvatskih skupova
    30.    O trovanju impregniranih katoda u rastavljivom vakuumskom sistemu,
            III Jug. konferencija ETAN, Ljubljana, 1958
    31.    Utjecaj pogreške faze na točnost integracije NMR spektra, IX Jug.
            konferencija ETAN, Bled, 1964

    Disertacija
    32.    Stabilitet staza mikrotrona,
            Elektrotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 1961

    Interni izvještaji dostavljani suradničkim institutima
    33.    Computer program for calculation of electrical parameters in cavity
            resonators with cylindrical symmetry, TRITA-EPP-71-06, 1971
    34.    The tuning of a side-coupled linear accelerator structure (s H.Babić),
            TRITA-EPP-71-07, 1971
    35.    Sammanfattning av förstudier till en mikrotron med delad magnet (Pilot
            study of a microtron with divided magnet) (s O.Wernholm i
            S.Rosander), TRITA-EPP-72-01, 1972
    36.    Sammanfattning av beräkningar av elektronbanonrnas stabilitet i en
            mikrotron med delad magnet (Orbit Stability in a Microtron with
            Divided Magnet), TRITA-EPP-72-03, 1972
    37.    KLYSTRON, computer program for one-dimensional analysis of a multicavity
            klystron, Dept. of Electron Physics, Royal Inst. of Technology,
            Stockholm, 1979
    38.    RCTRACK, computer program for simulation of electron motion in a linear
            accelerator or in a racetrack microtron, Dept. of Electron Physics,                        Royal Inst. of Technology, Stockholm, 1981
    39.    The 50 MeV Racetrack Microtron at the Royal Institute of Tehnology
            Stockholm (s S.Rosander, O.Wernholm, H.Babić), TRITA-EPP-81-06, 1981
    40.    The CELSIUS Project (s D.Hallin et al.), CELSIUS-Note 83-1, 1983
    41.    On the shape of the Pierce electrode in rotational symmetric electron guns
            and comments on two electron optics programs, CELSIUS-Note 84-38,
            1984
    42.    The CELSIUS Project, General Description and Status Report (s C.Ekström et
            al.), CELSIUS-Note 86-X, 1986
    43.    The CELSIUS Project (s C.Ekström et al.), CELSIUS-Note 87-79, 1987
    44.    Electron Gun for the Celsius Electron Cooler, CELSIUS-Note, 89-89, 1989
    45.    Electron Gun for the Celsius Electron Cooler, Workshop on the design of a
            new electron gun and collector for the LEAR electron cooler, CERN, 1989
    46.    The CELSIUS ring (s T.Bergmark et al.), TSL Progress Report July 1987 -                    December 1991, The Svedberg Laboratory, Uppsala, 1991
    47.    CELSIUS Electron Cooler Design (M.Sedlaček et al.), TSL report, 1991
    48.    Status of the COSY Electron Cooler (s W.Derissen et al.), IKP Annual Report
             1991,KFA, Jülich
    49.     Recent Commisioning Results at CELSIUS (s D.Reistad et al.), CELSIUS-Note,
            92-112
    50.    Operation with Internal Targets and Electron Cooling at CELSIUS, (s
            T.Bergmark et al.), CELSIUS-Note, 92-110
    51.    Electron Gun for the MEB Electron Cooler (s D.R.Anderson et al.), MEB
            Cooler Design Report 1992, MEBEC Group, IUCF, Bloomington, 1992
    52.    Magnetic field measurements of the COSY Electron Cooler (s W.Schwab et
            al.), IKP Annual Report 1992, KFA, Jülich
    53.    Commissioning of the COSY Electron Cooler - Phase 1 (s R.Maier et al.),
            IKP Annual Report 1992, KFA, Jülich
    54.     CELSIUS Electron Cooler Design (M.SedlaČek et al.), TSL report, 1992
    55.    Electron Heating - what do we knowđ (s L.Hermansson et al.), TSL report,
            1992
    56.    The Development of a Prototype Multi-MeV Electron Cooling System,
            (s D.Anderson et al.) IUCF Report, Bloomington, 1993
    57.    Design and Construction of the CELSIUS Electron Cooler (M.SedlaČek et al.),
            TSL-Note 93-06,1993
    58.    Commissioning of the COSY Electron Cooler - Phase 2 (s R.Maier et al.),
            IKP Annual Report 1993, KFA, Jülich

        Patent
    59.    Anordning för att åstadkomma korrekt injicering i en accelerator av
            elektroner från en elektronkanon vid en racetrack-mikrotron, (s
            H.BabiÊ, S.Rosander i O.Wernholm),Sveriges patent och
            registreringsverk, P.Ans.nr. 7309851-9, Stockholm, 1973
    60.    Förfarande för korrektion av uppriktningsfel mellan två magnetiska
            huvudfält och en linjäraccelerator i en raca-trackmikrotrotron, samt
            anordning för utförande av förfarandet (s S.Rosander i O.Wernholm),
            Sveriges patent och registreringsverk, P.Ans.nr. 7606321-3, Stockholm,
            1978

3. Stručni radovi
       Interni izvještaji
    1.    CMPLOT, a set of FORTRAN subroutines for plotting of graphs and diagrams
            using the CALCOMP 835 CRT plotter,   TRITA-EPP-71-03, 1971
    2.    Electron Gun Current Stabilizer (s C.Iacobeus), Dept. of Electron Physics,
            Royal Inst.of Technology, Stockholm, 1983
    Popularizacija
    3.    Acceleration av elektroner, ”Mellan himmel och jord”, godišnjak Kraljevske
            tehničke visoke škole u Stockholmu, 1987.
    4.    Ruđer Bošković, vetenskapsman och filosof, Izložba o životu i radu Ruđera
            Boškovića u biblioteci Kraljevske TehniČke visoke škole, veljača 1991, te
            u biblioteci Sveučilišta u Stockholmu, svibanj 1991. Popratna knjižica o
            Ruđeru Boškoviću (25.str.)
    Nastavni radovi
    5.    Elektronfysik, skripta, 127 str., Institutionen för elektronfysik, Kungl.
            Tekniska Högskolan, Stockholm, 1982, 11 izdanja.
    6.    Teknisk elektronfysik, skripta, 438 str., Institutionen för elektronfysik,
            Kungl. Tekniska Högskolan, Stockholm, 1989, 2 izdanja.
    7.    Technical Elektron Physics, skripta, 562 str., Institutionen för elektronfysik,
            Kungl. Tekniska Högskolan, Stockholm, 1991, 3 izdanja.
    Prijevod
    8.    Svjetovi i antisvjetovi, prijevod knjige Världen - Spegelvärlden prof. H.
            Alfvéna, Školska knjiga, Zagreb, 1971

4. Citati radova u časopisima (prema Scientific Citation Index - SCI)
    Rad    časopis
        Acta Radiologica Oncology
    2.2, 2.4    19, 305 (1980),    24, 75 (1985),
        Annual Review of Nuclear and Particle Science
    2.6    41, 357 (1991)
        Czechoslovak Journal of Physics
    2.4    41, 121 (1991)
        IEEE Transaction on Nuclear Science
    2.2    20, 81 (1973),   28, 1526 (1981),   28, 1880 (1981),
        28, 2885 (1981),   30, 2070 (1983),   30, 3232 (1983),
        30, 3267 (1985),   30, 3291 (1985),   30, 3605 (1985)
        32, 2669 (1985),   32, 3648 (1985)
    2.4     30, 2070 (1983)
    2.11     32, 2421 (1985)
        Int. Journal of Radiation Oncology Biology Physics
    2.4    13, 95 (1987),   28, 1219 (1994)
    Journal of Labelled Components & Radiopharmaceuticals
    2.4    23, 1208 (1986)
        Materials Evaluation
    2.4    42, 116 (1984)
    Medical Physics
    2.4    19, 307 (1992),   20, 695 (1993),
        Nature
    2.6        345, 399 (1990)
        Nuclear Instruments & Methods, A
    2.2    61, 347 (1968), 92, 19 (1971),   138, 1 (1976),
    143, 474 (1977),   177, 411 (1980),   187, 103 (1981),
    196, 331 (1982), 204, 1 (1982),   236, 222 (1985),
    261, 39 (1987),   304, 192 (1991)
    2.4    236, 222 (1985),   250, 44 (1986),   255, 414 (1987),
    2.6    369, 11 (1996)
    2.12    289, 183 (1990)
    2.34, 2.35, 2.39    204, 1 (1985)
        Nucleonica
    2.35    26, 645 (1981)
        Nuovo Cimento
    2.2, 2.4, 2.39    103, 1061 (1990)
        Physica Scripta
    2.6    T32, 221 (1990)
    2.11    T20, 513 (1986),   T22, 55 (1988),   T22, 256 (1988)
        Physical Review Letters
    2.5    72, 3775 (1994)
        Physics in Medicine and Biology
    2.4    38, 765 (1993),   40, 1135 (1995)
        Physics Reports - Review Section of Physics Letters
    2.11, 2.12   196, 135 (1990)
        Radiotherapy and Oncology
    2.4    37, 55 (1995)
        Reports on Progress in Physics
    2.5    58, 1267 (1995)
        Review of Scientific Instruments
    2.6    63, 2878 (1992)
         Rivista del Nuovo Cimento
    2.2, 2.4, 2.9    10, 1 (1987)
        Ultramicroscopy, knjiga    69, 51 (1997)

    Citati radova u zbornicima konferencija nisu navedeni.

5. Suradnja s drugim sveučilištima i institutima

    Posjete
    Iz Instituta Ruđer Bošković
    Institut za elektroniku, Kralj. tehn. visoka škola u Stockholmu, razvoj
    mikrotrona, veljača 1954. - svibanj 1958,
     Institut za elektroniku, Kralj. tehn. visoka škola u Stockholmu, rad na
    uključivanju mikrotrona u Lundu, kolovoz - prosinac 1960.
    Institut za elektroniku, Kralj. tehn. visoka škola u Stockholmu, diskusije o
    promjeni mikrovalnog napajanja mikrotrona, svibanj - lipanj 1963,
    oponent u doktorskoj obrani.
    Institut za elektroniku, Kralj. tehn. visoka škola u Stockholmu, diskusije o
    novom mikrotronu, svibanj - lipanj 1964.

    Iz Instituta za elektroniku Kralj. tehn. visoke škole
    CERN, diskusije o programu za simuliranje mikrovalnih resonatora, tjedan
    dana, listopad 1968.
    Norges Tekn. Högskola, Trondheim, teorija klistrona, 3 dana, rujan 1969.
    CERN, diskusije o programu za simuliranje magnetskih polja, 4 dana, ožujak
    1983.
    Fermilab, diskusije o konceptu elektronskog hladjenja, 3 dana, rujan 1983.
    IUCF, Bloomington, diskusije o konceptu elektronskog hladjenja, 7 dana,
    listopad 1983.
    Fermilab, diskusije o konceptu elektronskog hladjenja, 2 dana, listopad 1985.
    IUCF, Bloomington, diskusije o konceptu elektronskog hladjenja, 5 dana,
    listopad 1985.
    SLAC, Stanford, diskusije o programu za simuliranje elektronskog topa,
    3 dana, listopad 1985.
    GSI, Darmstadt, diskusije o elektronskom topu za elektronsko hlađenje,
    4 dana, svibanj 1987.
    KFI, Jülich, Design Review des Elektronenkühlerkonzeptes, 3 dana, listopad
    1987.
    CERN, elektronsko hlađenje za LEAR, 3 dana, listopad 1983.
    GSI, Darmstadt, diskusije o toroidu elektronskog hlađenja, 3 dana, svibanj
    1988.
    CERN, elektronski top i kolektor, 3 dana, listopad 1988.
    IUCF, Bloomington, diskusije o problemima snopa elektronskog hlađenja,
    14 dana, prosinac 1988.
    CERN, elektronski top i kolektor za LEAR, 4 dana, ožujak 1988.
    GSI, Darmstadt, diskusije o pripremi za start elektronskog hlađenja, 3 dana,
    svibanj 1989.
    KFA, Jülich, Design Review des Elektronenkühlerkonzeptes, 3 dana, svibanj
    1989.
    KFA, Jülich, konstrukcija elektronskog hlađenja i mjerenje magnetskog polja,
        3 i pol mjeseca, rujan-prosinac 1991.
    IUCF, Bloomington, dizajn elektronskog topa za MEB, 14 dana, listopad 1991.
    KFA, Jülich, podešavanje i priprema elektronskog hlađenja, 2 mjeseca,
        listopad-prosinac 1992.
    BESY, Berlin, diskusija o konstrukciji novog racetrack mikrotrona, 3 dana,
    svibanj 1993.
    KFA, Jülich, start elektronskog hlađenja, 2 tjedna, svibanj 1993.

    Predavanja

    ”Mikrotron”, Norges Tekniska Högskola, Trondheim, 1969.
    ”Numerical computations of cavities and electron orbits”, Norges Tekniska
    Högskola, Trondheim, 1969.
    ”Mikrotron”, Uppsala Universitet, 1970.
    ”NumeriČko rješavanje parcijalnih diferencijalnih jednadžbi”, ElektrotehniČki
    fakultet, Zagreb, 1971.
    ”Mikrotron”, ElektrotehniČki fakultet, Zagreb, 1974.
    ”Electron cooling”, MSL, serija od tri predavanja, svibanj1985.
    ”CELSIUS electron cooler”, SLAC, Stanford, 1985.
    ”Some problems with the E-gun program”, SLAC, Stanford, 1985.
       ”CELSIUS electron cooler”, IUCF, Blomington, 1988.
    ”CELSIUS Elektronenkühler”, Max Planck Institut, Heidelberg, 1989
    ”CELSIUS Elektronenkühler”, KFA Jülich, 1991.
    ”Elektronenkühlung bei hoher Energie”, KFA Jülich, 1991.
    ”CELSIUS Elektronenkühler”, BESY, Berlin, 1993.
    ”Simulierung von Racetrack Mikrotron mit Rechner”, BESY, Berlin, 1993.
     na poziv

6. Dužnosti i članstva

    Član savjeta Instituta Ruđer Bošković 1962-1963.
    Član nastavnog upravnog odbora Fakulteta za elektrotehniku, Stockholm,
    1982-1983.
    Član znanstvenog upravnog odbora Fakulteta za elektrotehniku, Stockholm,
    1984-1985.
    Član komisije za novi nastavni plan Fakulteta za elektrotehniku, Stockholm,
    1980-1983.
    Član savjeta Fakulteta za elektrotehniku, Stockholm, 1969-1991.
    Član Svenska Fysikföreningen
    Član Svenska Geofysikföreningen
    Predsjednik sekcije na Workshop on the Design of a Low Energy Antimatter Facility,
         Madison, Wisconsin, listopad 1985.
    Predsjednik sekcije Roundtable discussions, Workshop and Symposium on the
    Physics of Stored and Trapped Particles, Stockholm, lipanj1987.
    Predsjednik sekcije na Workshop on the Design of a New Electron Gun
    and Collector for the LEAR Electron Cooler, CERN, listopad 1989.



7. Znanstvena i nastavna djelatnost

Znanstvena djelatnost:

Znanstvena djelatnost Miroslav Sedlačeka obuhvaća nekoliko razdoblja. Počeo je u Odjelu elektronike Instituta Ruđer Bošković (IRB) 1953. godine, gdje je radio na razvoju i konstrukciji nuklearne elektronike, posebno diskriminatora.

Nakon godinu dana dobio je stipendiju Instituta za specijalizaciju u akceleratorskoj tehnici na Institutu za elektroniku, Kraljevske visoke tehničke škole u Stockholmu. Tamo je najprije dobio zadatak da do kraja dovede konstrukciju teleskopa za kozmičko zračenje pomoću GM-cijevi. Nakon što je to uspješno dovršio, prebačen je na rad na razvoju i konstrukciji 1,2 GeV elektronskog sinhrotrona, koji je Institut gradio za Sveučilište u Lundu. Direktni zadatak bio je razviti injektorski akcelerator, pri čemu je odluka pala da se pokuša koristiti mikrotron, akcelerator koji je u to vrijeme bio napravljen u svega dva primjerka na svijetu. Odluka je bila upitna, jer su ti mikrotroni davali relativno slabu struju, svega nekoliko stotina µA u impulsu od 2 µs. MS je teoretskim razmatranjima i numeričkim proračunima došao do zaključka da bi se struju moglo umnogostručiti, kad bi se umjesto korištenja elektrona dobivenih emisijom polja na usnama resonatora elektroni injicirali u resonator izvana [2.9]. Nakon razvojnog rada i konstrukcije kroz tri i pol godine mikrotron je proradio i dao struju od oko stotinu miliampera, čime je mikrotron postao zanimljiv za mnoge primjene.

Po povratku u Zagreb na IRB 1958. godine, nastavio je s radom na teoriji stabiliteta mikrotrona, što je dovelo do disertacije iz Tehničke fizike [2.32], koju je obranio na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu u svibnju 1961.

Uz manju pomoć Odjelu za zaštitu od zračenja na IRB-u pri razvoju halogenih GM brojača, preuzeo je vodstvo grupe koja je gradila NMR spektrometar s visokim razlučivanjem za potrebe Instituta [1.1, 1.3, 1.7, 1.8].

Od rujna 1965. MS ponovno radi na Institutu za elektroniku u Stockolmu. U to vrijeme je bila pred završetkom konstrukcija novog mikrotrona, koji je trebao poslužiti kao prototip za industrijsku proizvodnju. To je preuzela tvrtka Scanditronix iz Uppsale. Njihovi mikrotroni koriste se za terapiju pacijenata s rakom te za industrijsku radiografiju. Kako je gornja granica energije cirkularnog mikrotrona oko12‑15 MeV, gdje elektronski snop postaje nestabilan zbog nemogućnosti dovoljne korekcije magnetskog polja, a bolnice su želile elektrone s energijom do cca 50 MeV, počelo se je razmatrati mogućnost konstrukcije tzv. racetrack mikrotrona s podijeljenim magnetom. Takav mikrotron dozvoljava znatno veća odstupanja magnetskog polja od homogenosti. Problem je bio, da elektronski snop postaje nestabilan pri prelazu kroz rasipno polje magneta. H.Babić i MS predložili su nov način stabilizacije snopa pomoću inverznog magnetskog polja ispred glavnih magneta [2.2] koji je radikalno promijenio mogućnosti korištenja takvog akceleratora. Taj način stabilizacije koristi se od tada kod gotovo svih racetrack mikrotrona koji su kasnije proizvedeni na svijetu. Tvrtka Scanditronix je preuzela i izradu racetrack mikrotrona, do sad je proizvela dvadesetak takvih akceleratora. Uz rad na razvoju, konstrukciji i mjerenju magneta, impulsnih generatora i linearnog akceleratora za mikrotron [2.4], MS je napisao i program za simulaciju elektronskih staza u mikrotronu [2.39] kao i program za proračun resonantne frekvencije resonatora [2.34]. Oba programa imaju po cca 10000 FORTRAN naredbi, a cirkuliraju u nekoliko znanstvenih ustanova po svijetu.

Početkom 1970-tih švedska industrija papira razmatrala je sušenje papira pomoću mikrovalova. Potrebna snaga je oko 25 kW na industrijskoj frekvenciji od 2450 MHz. To se može ostvariti pomoću klistrona i zbog toga je Institut dobio sredstva za razvoj te cijevi. U suradnji s Institutom za elektroniku Norveške tehničke visoke škole u Trondheimu, koja je razvila novu tzv. ”displacement” teoriju takvih cijevi, MS je napisao program za proračun optimalnih parametara [2.38] i preuredio SLAC-ov program E-gun za simuliranje elektronskog topa s prostornim nabojem i magnetskim poljem. Proizvedeni klistron imao je stupanj djelovanja oko 68%, što je bilo vrlo blizu maksimumu koji je do tada bio postignut na svijetu. Međutim, kasnije se je pokazalo da je utrošak energije i cijena tih klistrona previsoka za industriju papira. Institut je proizveo nekoliko cijevi visoke snage (3-4 MW u impulsnom pogonu) za vlastite potrebe, kao i za potrebe nekih srodnih instituta u Švedskoj i Finskoj.

U 1982. godini TSL Sveučilišta u Uppsali dobio je ponudo od CERN-a da preuzme magnete koji su bili korišteni za test metode elektronskog hlađenja pomoću elektrona. TSL je raspolagao s ciklotronom s energijom do 180 MeV, čime je imao mogućnost injiciranja protona (ili iona) u novi prsten, CELSIUS. Odjel za akceleratrosku tehniku pozvan je da konstruira elektronsko hlađenje za CELSIUS, na temelju naših iskustava s elektronskim topovima, visokim naponom i zbog raspolaganja s potrebnim programima za simuliranje ponašanja elektronskog snopa.   U to vrijeme postojala su na svijetu samo tri eksperimentalna uređaja elektronskog hlađenja. Uređaj koji smo mi gradili (4,2x1,2x4,5 m) je trebao dati struju do 3 A uz energiju snopa do 300 keV, s time da transverzalna energija elektrona ne smije biti veća od 0,2 eV. Razvoj i konstrukcija počeli su u 1983. godini a hlađenje je proradilo u svibnju 1990 [2.5, 2.6, 2.12, 2.13, 2.17, 2.23,, 2.42-2.49, 2.51, 2.52, 2.56, 2.58].

Usporedno s elektronskim hlađenjem za CELSIUS gradilo se je još nekoliko sličnih uređaja: IUCF u Bloomingtonu, GSI u Darmstadtu, COSY u Jülichu, CRYRING u Stockholmu, ASTRID u Århusu. Zajedničke konferencije, posjete i razgovori pridonijeli su svim učesnicima u boljem sagledavanju postojećih problema [2.25-2.29].

Elektronsko hlađenje u COSY prstenu u Jülichu preuzelo je u velikoj mjeri naša iskustva u konstrukciji uređaja (nacrti, konstrukcija elektronskog topa i kolektora, komplet sustava za mjerenje magnetskog polja). Zbog toga je MS pozvan da provede nekoliko mjeseci (u 1991., 1992. i 1993. godini) u Jülichu i pripomogne u ispitivanju i mjerenjima njihovog uređaja. U svibnju 1993. postignuto je i prvo hlađenje protonskog snopa [2.16, 2.21,2.22, 2.24, 2.50, 2.54, 2.55, 2.59].
U Sjedinjenim Državama razmatrana je mogućnost korištenja elektronskog hlađenja s energijom od cca 6 MeV za hlađenje antiprotona za SSC. To je bio razlog pozivu MS-a u Bloomington u listopadu 1991. da pokuša razviti elektronski top za te energije [2.14, 2.18, 2.19, 2.20, 2.24, 2.57]. SSC program je bio ukinut 1993, i to hlađenje nije došlo dalje od prvih eksperimenata.

Stručna djelatnost:

Stručna djelatnost se uglavnom odnosi na niz poslova koji prate izgradnju većih uređaja, kao popratna elektronika [na pr. 3.2], mjerenja i ispitivanja pojedinih elemenata, pisanje pomoćnih programa [na pr. 3.1], suradnju s industrijom i slično.

Nastavna djelatnost:

U Zagrebu je MS predavao od 1958. do 1965. godine Fiziku na AGG fakultetu, a često kao zamjena i na ETF-u. U isto vrijeme bio je i predavač na postdiplomskom studiju na ETF-u, gdje je predavao Elektronsku optiku i Mikrovalnu tehniku.

U Stockholmu preuzima 1974. predavanja iz Elektronske fizike. Kad se je spremala promjena nastavnog plana bio je jedan od inicijatora za uvođenje novog smjera nastave: Fizikalna elektrotehnika. Bio je predsjednik grupe koja je morala prirediti materijale i kao takav ušao je u fakultetsku komisiju za novi nastavni plan. Prijedlog je bio prihvaćen, posljedica je bila podjela Elektronske fizike na tri predmeta: Elektronska fizika (obuhvaća fizikalne osnove), Tehnička elektronska fizika i Akceleratorska tehnika. Prva dva predmeta predavao je od 1982. do umirovljenja 1991. Nakon odlaska u mirovinu bio je zamoljen od Fakulteta za elektrotehniku i informacijsku tehniku da nastavi predavati Tehničku elektronsku fiziku i to je radio do 2005 godine. Za oba predmeta MS je napisao skripta [3.4, 3.5, 3.6] koja su bila osnova knjizi [1.1], a koju je MS napisao sa željom da bude udžbenik i priručnik za sve zainteresirane na tom području. Naslov knjige je ”Electron Physics of Vacuum and Gaseous Devices”, a izdavač je John Wiley New York, 1996.

Osim toga MS je predavao Akceleratorsku tehniku i interakciju zračenja s živim tkivom nekoliko godina za radiofizičare i radiologe na Karolinska institutet (Medicinski fakultet) u Stockholmu.

Miroslav Sedlaček je preminuo 13. siječnja 2017. u Odri pored Zagreba.

Ugledna Cedergreneova medalja dodijeljena profesoru Miroslavu Sedlačeku 1999.

Popratna diploma uz Cedergrenovu medalju, pisana na švedskom jeziku.

Prijevod diplome na hrvatski jezik, koji je priredio prof. Sedlaček.

Prof.dr. Miroslav Sedlaček sa suprugom Nadom 2012.
Gđa. Nada Sedlaček r. Niče je kći hrvatskog matematičara akademika Vilima Ničea.

Intervju prof.dr. Miroslava Sedlačeka 4. siječnja 2012. u Domu umirovljenika pri Glagoljaškomo samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Odri kod Zagreba, o profesoru Vatroslavu Lopašiću:

1. dio:

2. dio:

3. dio:

Profesor Sedlaček pokazuje zakon o sačuvanju količine gibanja,
jedan od znamenitih Lopašićevih pokusa

Profesor Miroslav Sedlaček pokazuje dio znamenite "Tošoteke".
Radi se o podrobnim opisima ukupno 277 Lopašićevih pokusa.

Vatroslav Lopašić

Velikani hrvatske znanosti

Croatian Science

Croatia, its History, Culture and Science