Oporuke iz
kancelarije
ZADARSKIH KNEZOVA
(odlomci)
Mr. sci. Grozdana Franov-Živković, Zadar, 2005.
Na ovoj stranici prikazujem oporuke, rasprave, sporazume, službene prijepiske, svjedočenja... iz kancelarije zadarskih knezova pisanih na glagoljici te jedan glagoljski tekst iz kancelarije zadarskog notara Antona Itkovicha. U nemogućnosti da prikažem iz ove zbirke veliki broj transliteriranih tekstova, a koje sam pronašla u Državnom arhivu u Zadru, izdvojila sam nekoliko najzanimljivijih da bi se stekao uvid u sadržaj i način pisanja ovakve vrste tekstova te vrstu pisanja glagoljskih slova. Zbog toga sam jedne prikazala u cijelosti, kod drugih sam citirala najzanimljivije dijelove, a ostale sam dotaknula samo prepričavajući njihov sadržaj ili ih usput spominjući radi prikazivanja zanimljivih informacija koje možemo u njima naći, a koji su uostalom i pokazatelji tadašnjeg života običnih ljudi. Radi se o podacima koji pokazuju npr. rodbinske odnose (sin, hćer, mati, žena, neput (nećak), stric, barba, sinovci, unuci,...), njihov materijalni položaj, vrsta vlasništva odnosno materijalno stanje pojedinih obitelji (stabila i mobila - odnosno pokretna i nepokretna dobra), položaj u društvu (žena kapitana, kapitan, alfir, kunfin, duzde mletački, knez od Zadra, kančelir, nodar (notar), službenica (sluškinja),...), običaji (npr. svjetovni kako je to običaj od sela ili vjerski (misa na god, na krsno ime, misa kantana (pjevana), misa gregurevska, kutudijana misa (svakodnevna)...), veliki broj toponima, ponegdje se spominju imena dužnika (na jednom testamentu iz Biograda čak 29) i ostalo.
Testamente su pisali lokalni svećenici (parosi, viceparosi ili kapelani), svjedoci su bili uglavnom ljudi iz sela, susjedi ili rodbina, a izvršioci testamenata (prokaraturi) često velikaši ili činovnici iz Grada (Zadra), ponekad i svećenici. Kako je onda bilo uobičajeno, tekstovi su pisani jednakim slovima od početka do kraja bez interpunkcija i bez velikog ili malog slova a i po nekoliko riječi se često pisalo spojeno (npr. kistoj, akobise (k istoj, ako bi se)). Radi lakšeg prepoznavanja riječi i čitanja tekstova stavljala sam velika slova i interpunkcije ondje gdje je najnužnije, a riječi sam morala odvajati jer bi tekst (koji je ionako pisan u lokalnom govoru) bio totalno nečitljiv, pa čak ako se radi o uobičajenim riječima koje i danas upotrebljavamo. Kod kratica sam riječ upotpunjavala stavljajući slova koja nedostaju u zagrade npr. Gna - g(ospodi)na, S - s(vetoga) ili sga - s(veto)ga, Pone - po(koj)ne. To sam radila i u slučajevima gdje je svećenik koji je zapisivao testament prateći govor osobe, izostavljao neka slova ili ih pak dodavao, tako da se znalo događati da je obična riječ katkad bila neprepoznatljiva.
Najprije ću navesti izvatke iz nekoliko testamenata koji spominju imovinsko stanje osobe koja piše testament npr. kroz običaje, ostavljanje rodbini i prijateljima nakon smrti dijelova narodne nošnje, koja je očito bila jako cijenjena, uz ostale vrijednosti kao što su nakit, kuće, zemlje, kućni predmeti (škrinje, dijelovi namještaja,...)
...
"...ostavlam d(on) Šime Barbarušu viticu od zlata da se spomene moje duše."
Treće, ostavlan robu žensku što e na Arvatsku moim sestram - vunu Matii svu koia se nahodi u kući moga gospodara, toliko u gradu koliko na Lišanim... (pisala Luce službenica G(ospodina) D(on) Ijakova Albinona, na 1 febrara 1773 u Filipjakovu...)
Slijedeći testament je jedan od ljepših (iako nečitko pisan), koji je između ostalog poslužio gospođi Mariji Žuvanić za rekonstrukciju tradicijske nošnje mjesta Kali.
"...ja Kate j(i)sta ostavlam Blaženoj Gospi od (B)luzarija u Zadru, a si(g) ula i (j)edan prsten od zlata Blaženoj Gospi u Svetoga Lovrinca i mrižice lakat 8.
Ostavlan materi postilju ko se bude moći leači na nju i sve ostalo ča e po kući (i)malo da se prodade siga(lj) i prsura. A sada činin kumesarija od moga uboštva gospodina Vidala Munina. U to bi vina bari 6 i spudula i kvara(t) pšenice, bi sukan 7 črvlenih i 2 nečvrlene i 4 ejeleci i fuštana 2. Bi košul 9, a deseta u meštrovice. Bi pokrvač 9. O(d) tih pokrivače enu domja, a dr(ug)i parohijanu. I dva noža i peruna i adan rubč tavaju. Bi tavajolov 8.
A od nih 2 Jaki Gobini sestri. I Jivani bačvicu i kamenicu (bačvicu e 2 Ivani - dodano). Bihu lancuni 4.
I sestri Mari tkanicu črlenu kue une kup(i)la i tri skrine da se prodadu u da me oprave u fuštan od bunbažina, najlipšu košulu i u pokrvač,..." (testamenat Kate Brigočića iz Kali na 1 envara 1642).
Manje poznate riječi kumesarija = zastupnik, zastupanje, siga(lj) = kanta; pršura = tava; postilja = krevet; spud(ula) = mjera za tekućine i zrnje; čvrlene=obojane; < em>e(j)eleci = jelek, dio odjeće, prsluk, haljina bez rukava; fuštan =vrsta suknje s oplećkom; meštrovica = krojačica; perun = vilica; tkanica = dio odjeće, pojas; bunbažin =pamučno platno; pokrvač=pokrivalo za glavu, oglavlje.
"...ostavlam ja Mara za moju dušu blaženoi Gospi kapelici od (o)noga junčića, za moju dušu ostavlan Dom Grguru momu bratiću ednoga junčića, mojoj hćeri Anici po kuće u Zadru i dva gonjaja trsja i ednu kravicu ozimačnu i od noga junčića i dva fuštana nova ostavlam ..." (oporučitelj Mara - nema prezimena - vjerojatno iz Kali 1552. godine (155 i drugo let)).
Sada ću pokazati nekoliko zanimljivih primjera rodbinskih odnosa:
"...Sada budući moi sin pop to jest Don Jive koi je sad parokijan u Kuklici uze joje negov patermonij i pokle je reka misu ni mi učini nikakva dobra, ništa neme za poznati ga za moga sina, ostavla(m) mu misto zvano Brgačel sa svimi fruti koi se nahode i ostavlan mu vrta kod Ranevih i ostavlan mu misto zvano Na Pelegrin i Prid Pelegrin sa svimi fruti i stabli koi se nahode. I ako bi se hoti moi sin pop Don Ive potegnuti na dio svoin braton Maton, da ima isti moi sin Pop dati u kom sve stečev i pinezi ko e ponijo od kuće to jest cekini sto, zašto jih je od kuće potegnujo. A sada svarhu svih moih ostalih dobar činin i ostavlan baštinika moga sina Matu..." (oporučitelj Lovre Jivošev - Kali na 28 oktombra 1780).
Manje poznate riječi: fruti = plodovi, hoti = htio.
"...ostavlam ostalu intradu svukoliku moioi materi dokle ona bude živa, a posli smrti moie matere ostavlamo moim bratučedom i momu stricu ostavlam i ummomu diveru skrinu i fuštan tanki i kada reče mladu misu neka mu dadu i ednoga vola... Mare Čudinova, 1714 miseca aprila na 11 (ne spominje se mjesto pisanja testamenta ali iz konteksta (po prezimenima i toponimima ) se može pretpostaviti da je u pitanju mjesto Pakoštane)"
"...ostavlan a da mi bude obligan činiti svi godi kih san ja obligan činiti i veće još. Ostavlan moju ženu Lucu da bude gospodarica uživati moja dobra do smrti jneje, a pojne smrti da bude mojoj i jneje dici kako ja ostavlan da uživaju svi lubleno meju sobon i veće ča je meni bi obeća moj tast pokojni Matija Mazića i jnegove unuke Ane, hćerke, ke mi darovaše i potvrdiše taštamenton da buden vazda gospodar od svega stana i ubožstva gori rečenoga pokojnoga Matija Mazića. A to mi darovaše za ono ča jih virno služih od moje mladosti tja do moje starosti i to sve ja pretendin pravi pokojnoga Matija moga tasta i ostavlan mojoj dici ki su sini moji..." (Jive Longinov, 1661 na 2 enara u Kali).
Manje poznate riječi: pretendin = nasljednik, obligan = dužan.
"...ostavlan Don Šimi momu neputu Ravne Velike koje je meni darova po(koi)ni Barba kad mi e zapisa patarmonij, a posli nega da bude popu nakon popa koi budu uživati rečene Ravne i Kubu koj je ostavi meni po(koj)ni barba u svomu tastamentu i posli mene popu koi bude od moje kuće. Ostavlan da moj neput Don Šime i ostali popi koi budu od moje kuće da jimaju vazda učiti koje dite od naše kuće i koi se bude vidjeti da će biti dobar za učiniti ga redovnikom. I da rečeni don Šime i ostali koi budu posli niega, da bude govoriti sve mise na godi svih mojih martvih koji su od naše kuće, a na vlatito za onih martvih kakj ih je ostavi moj po(koj)ni barba u negovu tastamentu. I za ovo ostavlam mu rečene Ravne za da govori mise na godi svih mojih martvih...
...Ostavlan da mi se jima davati vazda na moi god jedna misa kantana i da mi čine reći mis 100 za moju dušu posli moie smarti i da budu rečene u carkvi S(vetoga) Lovrinca u ovomu mistu i da mi jimaju učiniti moi priličan sprovod i da jimaju primiti na moi greb redovnici skule S(vetoga) Mihovila Arhančela i da jim jimaju učiniti kako e priličan..." (Bože Blaslov na 30 agusta 1794 u Kali).
Manje poznate riječi: neput = nećak, patrimonij = očinstvo, god = godišnjica.
"...Ako bi se Don Lovri dogodila smart ili ako bi poša na put neka bude gospodar moj sin Mate. Moga sina Šimu, a nihova brata neka ga ožene s jednon dobron karšćankon ili negovi brati budu kutenti. Ako bi rečeni Šime smutijo kuću kako je mnogo puta i mene smut(i), oli jiska da mu dadu dil, da mu se ima dati njišta više nego samo što mu ja ovde ostavlan kako je ovdi upisano, po kuće stare, po dobri put, južnu zemlu na Pelegrini, dounu stran pod starinu, treti dil mane ono što kupih u don Mate, Garbavicu dolinu, gori vinogradi, vo est Prošišće, treti dil Bargatela što je na Perinovu, treti dil za sridnega Gaženice, na Konali, stranu o majištrala kod Kurtina i jada(n) varta kod Perinih..." (Šime Mišlov na 16 zunija 1790 u Kali)
Manje poznate riječi: kutenti = zadovoljan
...Ja Frane Štohera od Uglana budući u maloi moći,
a u dobroi pameti hteći pridati dušu gospodinu Bogu, a zemli tilo hotih
učiniti moe naredbe zada moja dica budu mirnija posli moje smrti meju
sobon, a sada ostavlan Mati momu sinu stol i banak koi u kući... (1747
godina)"
"...priporučujen mojin sinim svim da bude vazda meju nimi strah Božji i da se vazda budu ljubiti kako prava braća i da ne mozi više nigdar jiskati ništa jedan od drugoga. Da moja žena Mare bude gospodarica dokle bude živa, da moja dica ne mogu brez onja znanja učiniti ni jednu stvar ka se hoće, nego vazda da bude pitana i svitovana i unja.
Da budu u kući vazda svati od svega... Da Grgo bude redovnik i da mu braća ne mogu zakrati(ti) nijednu (nečitljivo - mrlja na ovome mjestu) za to dilo za učiniti se redovnik, nego da ga budu vazda držati onako kako se pristoji jednomu crikovniku. Za njegov patrimonij da bude od svega njegov treti dil a da uživa do njegove smarti, a po smarti da ostane braći..."
(testamenat Grge Pantalona - u Sutumišćici na 24 luja 1774).
"Ja Luce Moitinova nahodeći se u dobri pameti... budući da me je moi očuh Šimun od malahna hrani i drža kako svoiu hćer, zato za života moga činim rodon istoga očuha Šimuna i negovu dicu od svih moih dobar, a mene neka da drži kako svoju hćer ako mi se srića namiri da mi dade zakon od sela, ali polovicu moih dobar i da se napunuiu laši kako i u tastamentu moih starjih..." (1713 na 10 otubra, Žman).
Manje poznate riječi: laši = obveza davanja crkvi ostavljena od predaka, obično u vezi posjedovanja neke čestice zemlje.
Evo još zanimljivih dijelova testamenata:
"Na 1 setembra 1714
U jime Trostva nebeskoga Oca i Sina i Duha Svetoga Amen ja Don Šime Didov i(z)Žmana nahodeći se u velikoj bolesti a u dobri pameti, razmišlući da e umriti da ne znam dneva ni ure, zato činim moi taštamenat. Naipria kada umrem da se pokopa moe tilo u crikvi S(vetoga) Ivana u Žmanu u grobu ki sam učini na srid crikve...".
"U ime Isukrsta Amen, godišta sveta porogenia 1773., budući učinen sesti dan u subotu na 14 miseca genara, u vrime preuzvišenoga principa, uzvišeni naš veliki Aluise Mocenigo duzde Mletacki i u vrime regimenta uzvišenoga Marko Balbi knez od Zadra.
Prikazanie od Anice zena Marka kovača, nalazeći se u velikoi bolesti u posteli, zdrava u bistroi pameti od govorenia i bojeći se od Bozanstvenoga Suda da kada bude odabrano od Bozie zvanie uzdavignutie od ovoga svita brez narediti gnezine stvari ovim naizadnim testamenat koji se govori, nastojala da se učini i učinila na ovi način.
Parvo stvar priporučuje gnezinu dušu primogućemu Bogu i blazenoi vazda Mari i vikovinoi dvoru nebeskomu, da kada bude odiliti se oće da se gnezino tilo bude zakopano u crikvi blažene Gospe od Loreta u Arbanase i ovo govori gnezin da bude naizani teštamenat i naizadnia gne je voglija prikazajuć da od kuće Marka Mazie odnese dote u kući Petra Burkovića groša sedandeset. I budući ona uzela u kući čovika na ovo imagne to jes Marka kovača rsgnime odradi dvie divoike i u vrime kada se udadoše dade dote Stani naistarioi groša sesdeset tako jer Dumici najmalagioi groša pedeset.
...
Ucinien u kući rečeni testamenat svidocima izdol upisani to jest Simun Marin od Varoša Jeričina i ne umi duci pisati učini bilig od Svetoga Križ.
Marko Ćurković od istoga mista i ne umiduč pisati učini bilig križa.
Pisa testamenat ja Don Pere Ćurković na misto parofiana".
Upotreba slova gn = nj, gl = lj;
Sada slijede zanimljivi testamenti koje prenosim u cijelosti:
"Na 27 otubra 1794 u Kali
Ja Mate sin pokojnoga Mate Šatalića rečenoga Rakvina nahodeći se u nemoći a u dobroj pameti.
Parvo priporučujem Bogu dušu, a tilo može da bude pokopano u crikvi S(vetoga) Lovrinca u ovomu mistu. Sada činin pisati moj testament koi oću da bude izvaršen posli moje smarti, sve što u gniemu bude govoriti.
Ostavlam sva moja dobra koja me budu dopadati, a to polovinu moga očinstva ostavlam moijoj hćeri Kati i polovicu vartla kuće i gusterne.
Sada ostaje u kući u sve robe kako ozdol upisano
Skrin ...........................8
Pušak velikih ..............6
Mač .............................1
Sablia .........................1
Kota od rakie .............1
Kota mali ....................1
Kamenice ..................4
Bačav .........................6
Badna ........................2
Motik ..........................6
Cepuni .......................4
Bihu svidoci kapitan Mate Vitulić i Jive Ricov
Pisah ja don Jive Dražić parok u viri prid svidoci ozgor imenovani
Slabo poznate riječi: gusterna = vrsta bunara; badna = posuda za mošt; cepun = trnokop.
"Gospodini moi kančiliru, gren moliti vašu milost poviš kuarele Matia Šegote kuntra Ivanu i Stoši Kalcinovih, a znam po duši da e san sebi uzrok ki e ubijen. Zato se mogu pomoći ovi brez uvreena duše. Za vo molim vašu milost da iko pomožete u t(v)ih procesi ki su supro(t) nim, a ono kako su va govorili da te vana dati oni tri cekini za vo ako ćete opraviti tu stvar surovito. Pišite mi očete li i čaču poslati u čigove ruke, da ja šode bolestan doša bi san do vaše milosti. Ma oču ako Bog da brzo, molim vas ako se to more opraviti, pišite mi. Ja ću vam poslati udile ka e obećano i vako vas vele drago pozdravlan. Istina e da e Jivan poša na murnaricu z Dubovčani Mačić. Stošie van priporučujen veće. Pišite mi kako more biti, a vaše trudnon neće poginuti. Iz Žmana na 3 decembra 1712.
Vazda Vaše milosti sluga Don Frane Kalcina par(o)k(ij)an u Žmanu".
Bilješka: u ruke don Ante kančilara Kneževa u Zadar
(ovo je dopis iz kancelarije zadarskog notara Antonia Itkovicha)
Manje poznate riječi: kuarela = spor, svađa, razmirica, žalba; zato se mogu pomoći ovi = zato im se može pomoći;
"1714 na 15 jenara
Ja Jive Andrianić i Bare Belić - Gergo Bačinić i Jure Ralić, kad su počeli se pravdati svaki za jimati dil od svoga materinstva - i pravda je odlučila da Mile Medin jima dati svakomu ovin zgoru upisanim, koliko od pohištva, toliko o(d)dobar zemelskih, ma nisu jimali pravi dia od pohoištva od kuće. Šetenca govori da jimaju razdiliti svoju stran i ne gtijući dati isti Mile dia na svoe vrime, da jima platiti intradu koi on uzderži od one bašćine koa se jima diliti na pet dili, kako prava odluka govori i učinena.
Bi svidok Jere Dunšić
Bari Belići bi svidok".
Manje poznate riječi: šetenca = odluka, presuda; intrada = obrađeno zemljište (vinograd, oranica, njiva)
"U jime Isusa i Divice Marije Amen
U
Kali na 27 aprila 1779.
Ja Tome sin pokojnoga Jive Školareva eret negov, budući
zdrav od pameti od čučena i
od jezika, premda sam bolestan od tila priporučujem Bogu dušu a tilo
zemli. Kad mi Gospodin Bog digne dušu is tila da se moje tilo pokopa
u crikvi svetoga Lovrinca u Kali. A sada činin pisati moje naredbe
od gospodina paroka od mista, prid svidoci zdole imenovani.
Ostavlan za moji ereti Jelu moju ženu i dicu moju
čer, kojim ostavlam sva moja dobra, moj di koji bi me zapa od mojih
bratićev, kuš vrtlov i jintrad da se na mojih dobrih hrane. Ako bi
se udala ista Luce da joj se učini i dade ruho kako je zakon od sela,
a ona dobra da ostanu u kući mojoj ženi neka se na nih hrani dokle
je živa, a posli smrti nezine moja dobra neka ostanu mojen dvin bratićen
Mati i Jivi i da imaju držati moju ženu kako mater, a moju hćer Lucu
kako sestru. Ako jih ne bi držali kako se pristoji i da moja žena i
moja hći Luce uzmu svoj dio od bratićev i neka primu čovika k istoj
Luci i neka se hrane na onomu i uzdrže.
I da se imaju davati dvi mise (mise - dva puta napisano) za moju dušu. Jenu na svetoga Toma, a drugu na moj god iz mojih dobar kojih bude uživati. A moju hćer Maru ako bi hotila dojti doma neka je primu za karitad da se šnima prihrani.
Bihu pržente svidoci ne umijući pisati činu križ svojon rukon
Bi svidok Šime Rušev Ragaco +
Bi svidok Miho Ricov +
Pisah ja don Jive Šulić
parok od Kali virno prid
svidoci zgor rečenih".
Malo poznate riječi: eret = nasljednik; pržente = nazočni; jintrad = intrada - obrađena zemlja (vinograd, oranica, njiva), kuš = komad.
"U jime Isusa i Divice Marije Amen
U Kali na 31 maja 1778
Ostavlan sva moja dobra do kojih san ja red, kuću, vrtli i jintradu, svu ostalu mojoj sestri Mari ka je udana u Koronovih i ne sinu Šimi da jih oni uživaju za vazda, a posli nih red nihov i da jon ne mozi nijedan kuntrati suproč ovomu tastamentu, budući ja jisti Jive zgor rečeni slip i hrom i betežan jur trideset godišć i niko ni me prigleda u mojoj potribi izvan moje sestre Mare i ne dice.
Ostavlan da iz ovih dobar daju misu kantanu na Svetoga Salvestra za moga pokojnoga oca i da budu u pomoći činiti 4 na Križevu i da se spominu činiti spomenu za me i za svim ostalih mrtvih. A bihu svidoci zvani pržente zdol upisani i ne umijuć pisati čine križ svojon rukon
Bi svidok Miho Ricov
Bi svidok Jive Frakin
Pisah ja don Jive Šulić
Parok od jistoga mista Kali".
Manje poznate riječi kuntrati = suprotstaviti se; betežan = slab.
"U ime Isusa i Divice Marije Amen
Ja Mate Magro iz Paga činim pisati moi taštament u mali moći a u dobri pameti. Ako mi se prigodi smrt ostavlan da me povezu u Pag i zakopaju. Priporučevam tilo zemli, a dušu Bogu. Ostavlan da mi se učini sprovod priličan. Ostavlan da mi se daije na moi dan(a) kutudiani misa kantana. Ostavlam na krsno ime misu malu vazda.
A sada ostavlan moiu zenu, donu i madonu, gospodaricu svega moga i da prime sina nezina Matu k moioj hćeri Kati. Ako umre moia hći Kate, da ima stati moia zena na momu do smarti (čineči-prekriženo u knjizi) za mou dušu i da ne mori nidor zato kuntrati nišće. Ostavlan momu neput(u) Zrianu libre 10 da mu je priručena duša moja. Po smrti Matinoj da se ima sve dati za duše martvih, na Matin dan kutudiani misu malu. Činim prokarotura don Juru Ugrinovića i don Ivu Grdovića, da imau činiti odpuniti ovi testamenti i staviti u kancelariu zadarsku.
Miseca aprila na 23, 1713 budući molen od Mate Magra piše pop don Ive Ivanov po riči istoga Mate Magra.
U Polani u parokiji Svete Fumije prid svidoci Jure Mičića Ante Matešin".
Ovo ja Jurai Mračić nahodeći se u moći mali, a u pameti zdravi, hvala Go(spodi)nu Bogu priporučuem duš(u) go(spodi)nu Bogu a tele zemli i želim da se moe telo pokopa u crikvi s(ve)te Marie na Molatu a sada činim moe naredbe i moji redi.
Prijiman na moj stan k meni za moju potribu i za moi guveran prijiman Petra sina Jivana Španića i darovan mu i običem polovicu svih mojih dobar stabilih i nobilih (za života-u knjizi dodano) a po smarti moei i po smarti moe žene sva moja dobra ka sam ja uživa, a da mi čini poštene i da me hrani mene i moju ženu kako svoga oca i svoju mater.
I da čini za moju dušu i za duše moih martvih da dae svako leto, ako se bude moći, ednu lemozinu svi sveti šenice edan četvartal i polovina, sič 1 i pol, i da se spomina moi god i karsno ime.
A količi se prigodilo da či rečeni Petar ne gori sa mnon stati i poša ča prez moga uzroka, da ne mozi jimiti ni edne plaće za svoe mito. Akoli či se prigodilo da jide ča od moga uzroka da ga iman platiti kako mu dobri ludi odsude. Ako li binu gdo kontra od mojih neputov i od moga roda izg(i)na ga iz moih dobar, da mu jimaju davati nemu i negovi ženih svako leto koe sta na moen stanu po pedeset dukat, za mito zač sam ja naiprija nih ponudi i zva k sebi i sla ih zvati don Pavla Šibulu i Šimuna Abelića i Luku Mračića ki biše sudac opjenski.
Nato bihu svidoci virovani zdola pisani i nato zvani, ki ne umiše pisati učiniše po edan križ
+ bi svidok Luka Mračić
+ bi svidok Stipan Perinev
I ja don Šimun Šibula parohijan od Molata ki pisah virno po zapovidi rečenoga Jurja prid istimi svidoci na 21. agusta 1711".
Na poleđini testamenta je bilješka na glagoljici,
1710 ovo e tastament Jurja Mračića
Manje poznate riječi: guveran = vlast, uprava, ovdje vjerojatno služba.
"U jime Božje Amen lit G(ospo)dinova po ročena 1714 miseca zuna na 8 u Bibinah
Ja Stoše žena pokojnoga Vojvode Jure Margotića, već stara od života, a razumna od pameti, ne znajući vrime moga pošastja s ovoga svita činim moi tastament i moju najzadnu neredbu htući da bude moj komesarej i prokartur Mate (Valić-napisano pa prekriženo u knjizi) od ove moje naredbe. Ostavlan Petku Popoviću i negovom sinom sve moje što se nahodi moga muža i moja sva dobra gdo kodi se što nahodi, za službu ku moje činijo jisti Petko kako moj sin i Tome gaj negova žena i negova dica, koji mi služe. Hoću da jisti Petko daje mise tri kantane na godišće, jednu o mladomu litu, a drugu na Jurjevi a tretu na Petrovu, oveć koliko bude moći za dušu moju i mojih mrtvih ko su stekli. Stavlam Don Šime Meštriću parokijanu mis 30 za moju dušu, a to dajh plati jisti Petko.
Ostavlan Tomici ženi Petkovoj kotulu moju veliku navezenu za lubav i službu. Još narečivan da kad me g(ospo)din Bog dvigne od ovoga svita, da jisti Petko učini me sprovod kako najbole bude moći, a da se ne ogluši moj duše.
Ostavlan barijak moj ko se sad nagodi u Stipana Margotića koga mu zajam, da se jima uzeti i dati u crikvu Svetoga Roka u Bibine.
Hoću da ovi testamenat bude dobar i stanovit da nitkor ne može se suprotiviti ovoj mojoj naredbi jer ja dah i namirih ruho mojo čeri Kati kako je zakon od mista.
Hoću da bude i drugi prokaratu od ovoga moga tastamenta Jure Zabetić moj bratić.
Svidoci od ovoga tastamenta Mate Trajlić i Nikola Šiša
Ja don Šime Meštrić parokijan od Bibin
Ki pisah u viri kako čuh od jiste".
Manje poznate riječi: kotula = podsuknja.
Po ovomu pismu razumi se kako se pogodih ja Matii Koščičin, koi stoin na stanu Bilanovu, s moin braton Martin(om), koi stoi doma na stanu. Pogodimo se za moi del kuće li(bar) 100, dade mi ih u dile, i da u napridak ne mozi pritinditi nišće od Martina, ni ja ni moija dica, ni za kuću ni za intradu ka j(e) u Martina.
Budući me namiri za sve čaj moja nam od današnega dneva.
Na vo su svidoci Stipe Menigevi i Šime Mestrić iz voga mista
Ja don Miho Mazicić parohijan ki pisah kako slišah od istih".
Manje poznate riječi: pritinditi = tražiti.
"U ime Svete Troice
Ja Jure Kačan buduć u maloi moći a u dobroi pameti činim pisati moe taštament ki oću da bude dobar. Po mojoj smrti priporučujem Bogu dušu, a tilo zemli. Naipri priporučujen moju ženu Anti, sinu momu, mater negovu, da je drži kako svoju mater. A Anti da bude starešina da drži onu dicu kako se pristoji. Ostavlan Šimi momu sinu, ako kada dojde 10 stupi maslin u sridi Za Bučolić.
Ostavlan na moje priminuće misu kantanu i da se da lemezina na 30, misa kantana na moj god, misa kantana na krsno ime i da bude ova moja naredba stanovita i da se ima ustaviti u kančaliriju. Dan činit moi prokarturu g(spo)dinu Lantanu.
Svidoci Šime Gržan i Mate Petrić
Pisah ja Don Jak(ov) Špar parokijan Sv(ete) Fume (Sutomišćica) po ričih istoga Jure Kačana prid istimi svidoci
Na 31 marč 1727."
Grozdana Franov-Živković: Glagoljske matične knjige zadarskoga područja