VJESNIK, 24. siječnja 2006. Snaga mirotvornih metodaIbrahim Rugova je pripadao onoj maloj grupi nas koji smo vjerovali da se treba što više osloniti na metode nenasiljaSLOBODAN LANG Ibrahim Rugova mi je bio prijatelj. Upoznali smo se 1989., među pripadnicima različitih nacionalnosti, vjera i političkih uvjerenja; političari, akademici, liječnici, novinari, filozofi, ekonomisti..., iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije, kojima je bila zajednička želja da se zaustavi rast i širenje mržnje, zaštite ljudska prava, prekinu nacionalni i politički progoni i ako je ikako moguće spriječi rat, koji se već spremao, prvi u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U toku je bilo organizirano i snažno širenje mržnje i osjećaja ugroženosti. Koristile su se zastrašujuće metode i upućivalo na nemogućnost mira i zajedničkog života. U tom su sudjelovali i književnici i intelektualci, a prošireno je i na vjersku zajednicu. Kad je početkom 1989. godine jedne noći u siječnju i JNA prešla granicu prema Kosovu, znali smo da će ona postati ključna snaga organiziranoga, nasilnog razbijanja Jugoslavije i da će se pretvoriti u vojsku mržnje, agresije i rata. Ibrahim Rugova je pripadao onoj maloj grupi nas koji smo vjerovali da se treba što više osloniti na metode nenasilja. Za to smo napustiti kod nas vladajuće stavove o nasilju kao jedinom mogućem obliku obrane. Užas Drugoga svjetskog rata ostavio je Europu, pa tako i nas, u pogrešnom stavu, da se nasilje ne može izbjeći, a može se tek odabrati »pravilno« nasilje. Odbacili smo te stavove i kao uzore prihvatili mirotvorna iskustva i misli, Lava Tolstoja, Mahatme Gandhija, Martina Bubera i Martina Luthera Kinga. Divili smo se »pravednicima među narodima« koji su jedini, riskirajući vlastite života, uspješno spašavali Židove za vrijeme holokausta. U vlastitim narodima studirali smo nauk Majke Tereze i braće Radić. Osjećali smo se i europski odgovorni, nastojeći da pokažemo snagu mirotvornih metoda i ljudskih prava. Obilazili smo sve dijelove ondašnje Jugoslavije, držali tribine, skupove, štrajkali građu i upozoravali Europu i svijet. Događaji potkraj devedesete i početkom devedeset prve prisilili su nas da se razdvojimo i svaki u svom narodu nastavimo djelovati protiv mržnje i nasilja. To smo činili i za vrijeme najtežih godina rata sve do 1999. godine, kad je međunarodnom intervencijom zaustavljen i rat na Kosovu. Ibrahim Rugova je postao predsjednik Kosova, ali se nikada nije ponašao kao pobjednik, slavio poraz Srbije ili tražio osvetu. Mirotvorni i humanitarni rad iz tog vremena još je nedovoljno poznat i našoj i međunarodnoj javnosti. U budućnosti ga treba prikazati, jer je to pravo i naših naroda i istinska potreba Europe u 21. stoljeću. Antifašizmom jeste pobijeđeno zlo, ali nije pobijedilo dobro. Značajno je što je fašizam poražen, ali takve »pobjede« više ne možemo slaviti. Ako bi nam to ostao putokaz u 21. stoljeću, sada bismo imali 500 milijuna žrtava. Umjesto pobjeda i ratova, treba nam mir i dobro. Ratovi u Evropi dvadesetog stoljeća su započinjali sramotno, provođeni neljudski i razorno, a završavali tragično. Bilo je to stoljeće rata. To su bila naša uvjerenja kad smo se i sami susreli s opasnošću, dolaskom i trajanjem rata. U to smo uvjereni i danas. Ugledni povjesničari upozorili su na odgovornost u prikazivanju povijesti. Zato treba postaviti potrebna pitanja i hipoteze, provesti razgovore i prikupiti podatke prije nego što ključni svjedoci umru ili podaci nestanu. Pitam zašto nisu nosioci vlasti u bivšoj Jugoslaviji 1989. godine, pozvali Europu, kao npr. 1941. godine na ustanak? Da su to učinili, početkom devedesetih, umjesto rata, mržnje, ubijanja i razaranja, cijelo ovo područje, moglo je i trebalo, kao samostalne države (poput raspada Čehoslovačke) biti prvo u proširenju Europske unije nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke. Spoznaja ovog propusta važna je i danas za budući razvoj, mir i suradnju. Ovdje prvi put iznosim neka sjećanja i razmišljanja u znak poštovanja i zahvalnosti prema čovjeku, svjedoku i sudioniku, Europljaninu i Albancu, gospodinu Ibrahimu Rugovi. Autor je liječnik i branitelj, predsjednik Glavnog odbora DC-a Zahvaljujem
dr. Slobodanu Langu na dopuštenju za objavljivanjem ovog
priloga.
D. Žubrinić Slobodan Lang Croatia - Overview of History, Culture, and Science |