Tablica hrvatske glagoljice uključena je u knjigu forme albuma (34 x 23 cm) pod naslovom Daniels Copy-Book, koju je 1664. u Londonu objavio Richard Daniel. Puni naslov knjige je dugačak, a glasi
1269.d.26. (signatura knjige u The British Library)
Richard Daniel: Daniels Copy-Book: or, A Compendium of the most Usual Hands of England, Netherland, France, Spain, and Italy with the Hebrew, Samaritan, Caldæan, Syrian, Ægyptian, Arabian, Greek, Saxon, Gotick, Craotian [sic!], Slavonian, Muſcovian, Armenian, Roman, Florentine, Venetian, Saracen, Æthiopian, and Indian characters; VVith all the Hands now moſt in Mode and present Uſe in Chriſtendom, written with a ſingular Dexterity, and after a more eaſie, ready, free and gentle way than hitherto hath been ever practiſed or known in this kingdom. Together with ſundry Portraitures of Men, Beasts and Birds, in their various Forms and Proportions, naturally Drawn with ſingle Touches, without former Preſidents. All very uſeful for Ingenious Gentlemen, Scholars, Merchants, Travellers, and all ſorts of Pen-men. Written and Invented by Rich. Daniel Gent. And Ingraven by Edw. Cocker Philomath. London 1664.
Ona predstavlja katalog raznih pisama u uporabi na svijetu. Glagoljičko pismo je izrjekom naslovljeno kao Croatian hand (= hrvatsko pismo; naime engleska riječ hand označuje ne samo ruku, nego i pismo) ili Alphabetum Chravaticum. Knjiga sadrži i tablicu hrvatske glagoljice s elementima brzopisne, koju Daniel zove Alphabetum Sclavorum. Vidi [Franolić] i također [Kempgen].
Cijeli album nije velik. Sastoji se od 67 numeriranih stranica, kojima prethode tri nenumerirane.
Na prvoj nenumeriranoj stranici se nalazi opsežan copyright za ovu knjigu, koji se odnosi na sva kraljevstva i posjede, a napisao ga je 1663. sam kralj Charles II. (kralj Engleske, Škotske, Francuske i Irske) u petnaestoj godini svoje vladavine, i to preko cijele stranice, u 21 redku. Iz navedenog je jasno da je engleski kralj tu knjigu smatrao vrhunskim ostvarenjem koje zaslužuje njegovu osobnu zaštitu. Knjige s kraljevom zaštitom mora da su bile iznimno rijetke. Prezime autora Daniela je u kraljevu tekstu spomenuto razmaknutim slovima na čak pet mjesta.
Na drugoj nenumeriranoj stranici nalazimo naslov knjige, s već spomenutom pogreškom Craotian umjesto Croatian. Treća nenumerirana stranica predstavlja skraćeni naslov albuma, s ispravnom napisanim imenom Croatian.
Alphabetum Croaticum se nalazi u lijevom stupca trodjelne tablice na str. 50 Danielove knjige, ispod gotskog i saksonskog pisma.
Na sredini na str. 50 nalazi se veliko slovo S, u čijem gornjem otvoru je upisan naslov Sclavorum Alphabetum (tj. Slavensko pismo, a tu se nedvojbeno radi o brzopisnoj hrvatskoj glagoljici). U donjem otvoru slova Snavedeno je pismo pod nazivom Alphabetum Illyricum Sclavorum (Ilirsko slavensko pismo). Ovo misteriozno pismo moglo bi biti povezano s Liburnima. Evo kako su naznačeni izgovor i sricanje tih slova: a ac, b buc, c cothno, f feiu, g glaglose, h hy, i ilsono, l iesti, m misalre, n nam, o on, p pochi, q teurus, r reti, s sier, t te, u vlo, x xnie, z zrmghi, z zelth, be, pi, si. Jedan od primjera tog pisma nalazi se na kamenu ugrađenom se u Turnju (pored Sv. Filipa i Jakova), u mjesnoj crkve s desne strane.
U trećem stupcu tablice na str. 50. nalazi se Alphabetum Graecum Authore Cyrilio (tj. Grčko pismo auktora Ćirila; to grčko pismo danas zovemo ćirilicom).
Na str. 51 nalazimo među inim armensko i indijsko pismo (u dvije inačice, navedeno kao Indicum unum et Alterum). Je li doista riječ o indijskim pismima, ili o nekim drugim, trebat će tek istražiti.
Nije nam uspjelo naći niti neki temeljitiji prikaz o Danielovom albumu, pa ta knjiga ostaje predmetom za podrobnije istraživanje. O Danielu je prvi prilog na hrvatskom jeziku objavio Branko Franolić (1925. – 2011.), dopisni član HAZU i dobitnik Inine nagrade za međunarodnu promociju hrvatske kulture.
U naslovu su, kao što vidimo, pobrojena dvadeset četiri tipa rukopisa, od kojih se na petnaestom i šesnaestom mjestu nalaze hrvatski rukopisi pod nazivom Croatian, Slavonian.
Na samom kraju knjige-albuma nalazi se Danielova poruka čitatelju: Nothing without Jesus (Ništa bez Isusa).
O Richardu Danielu znamo vrlo malo. Njegov otac William Daniel preminuo je 1633., a bio je član Engleskog Parlamenta. Sin Richard bio je predstavnik Parlamenta za pokrajinu Truro u Cromwallu.
Richard Daniel ima i svog koautora, poznatog engleskog gravera Edwarda Cockera (1631-1676.), koji je bio i nastavnik matematike, spomenut na kraju dugog naslova kao Philomath. Posmrtno mu je objavljena knjiga <>Arithemtick koja je doživjela preko 130 izdanja. Cocker je izradio i gravure hrvatske glagoljice za Daniel's Copy-Book.
Zahvaljujem gđi. Flori Afrić (The British Library, London) na pomoći, kao i dr. Branku Kalebiću na posredovanju. D.Ž.
Literatura
Daniel's Copy Book, (nedostaju str. 48-52, koje među inim sadrže hrvatsko glagoljičko pismo), Internet Archive
Branko Franolić: Croatian Glagolitic printed texts recorded in The British Library General Catalogue, Croatian information centre, London (Zagreb - London - New York - Toronto - Sidney), 1994.
Sebastian Kempgen: The Mysterious “Alphabetum Iliricum Sclavorum”, [PDF]