Hrvatska glagoljica u Boki kotorskoj

Glagoljica u Boki kotorskoj: u Kotorskom, Peraškom i Hercegnovskom dekanatu

• Bogdašić, 15.-16. st., 19. st.
• Dobrota, 18. st.
• Kotor, 10., 15. st., 18.-19. st.
• Prčanj, 17.-18. st.
• Stoliv, 17.-18. st.
• Škaljari, 14.-19. st.

• Donja i Gornja Lastva, 1519., 18.-19. st.
  
• Kostanjica, 19. st.
• Lepetane, 18.-19. st.
• Perast, 17.-18. st.
• Risan, 18. st.
• Tivat (točnije, njegov dio Crnplat), 18.-19. st.

Župna crkva Male Gospe u Gornjoj Lastvi, u napuštenom hrvatskom selu u Boki kotorskoj iznad Tivta.
Crkva je izgrađena 1410. g. Znamo da se u njoj misila glagoljaška misa barem u 18. st.,
te da je u njoj služio don Juraj Pinezić, hrvatski glagoljaš s otoka Krka.

Za pojam Lastva, istaknuti hrvatski glagoljaš i leksikograf Dragutin Antun Parčić u svojem monumentalnom Hrvatsko-talijanskom rječniku daje ovo objašnjenje: "verzure fra la rocie ed i burroni", tj. "zelenilo između kamenjara i škrapa".
Mogli bismo kazati "gaj" (Zahvaljujem g. Zvornimiru Dekoviću na ovom zadnjem objašnjenju).
Kod Perasta postoji selo lijepog naziva Lastvica, tj. "gajić".

Prekrasan pogled od crkve Sv. Marije u Lastvi prema moru.


... od Lastve ...
Iz matične knjige Matrimonija (ženidba) u Gornjoj Lastvi koju je 1755. napisao don Juraj Pinezić



Iz matične knjige urmlih u Gornjoj Lastvi koju je 1755. napisao don Juraj Pinezić

... u Lastvi ...
Iz matične knjige krštenih koju je u Gornjoj Lastvi 1755. pisao don Jurja Pinezić





Fragment rukopisnog glagoljaškog molitvenika iz Gornje Lastve pisan u 18. st.

Zapis s druge strane molitvenika, gdje je stoji da je namijenjen krčkom biskupu Ivanu Antunu Šintiću.


Župna crkva u Donjoj Lastvi kod Tivta.

Zapis don Franceska Frančića iz 1756. koji se čuva u crkvi sv. Antona u Tivtu
(točnije, u dijelu Tivta koji se zove Crnplat ili Crni plat)


Perast


Perast, zapadni dio grada u Boki kotorskoj

Gospa od Škrpjela, umjetni otočić ispred Perasta

Crkva Gospe od Škrpjela iz 1630. g., poznata po djelima
hrvatskog slikara Tripe Kokolje (1661.-1713.) rodom iz Perasta.

Ploča nad ulazom u Zmajevićevo sjemenište u Zadru za školovanje hrvatskih glagoljaša.
Riječ o zadarskom nadbiskupu Vicku Zmajeviću rodom iz Perasta u Boki kotorskoj.

• Krašić, 17.-19. st.
• Krtole (Bogišić-Krtole), 17.-18. st.
• Pokrivenik, 19. st.
• Rose, 19. st.

• Nikola Modruški (ili Nikola Kotoranin, 15. st.), senjski i modruški biskup
• Albert Dujam Gliričić (16. st.), modruški i krčki biskup
• Hijacint (Mato) Dimitrije (17. st.), senjsko-modrški biskup
• Vicenco (Vicko) Zmajević (17./18. st.), zadarski nadbiskup
• Stjepan Leoni (18. st.), biskup Novigrada istarskog
• Bernard Dominik Leoni (18. st.), biskup ninski
• Anton Tripković (18. st.), biskup ninski

• Lat. ime Nicolaus Machinensis, talijansko ime Nicolo di Cattaro (Nikola Kotoranin), bio je papin predstavnik na dvoru Stjepana Tomaševi ća u Bosni...
• te na dvoru madarskog kralja Matijaša Corvina u Budimu
• njegova velika knjižnica ostavljena je tada novoizgradenoj
Vatikanskoj knjižnici (utemeljio papa Sixto IV).
• prvi biskup Modruške biskupije, zaštitnik glagoljaškog obreda
• 1478/79. napisao je raspravu u obranu glagoljičkog pisma, koju je poslao iz Rima u Modrušku biskupiju
• Smatra se prvom polemičkom raspravom u povijesti hrvatske književnosti.
  
• Pokopan je u crkvi Santa Maria del Popolo u Rimu.

• Rođen u Kotoru
• Modruški i krčki biskup
• dominikanac, pristalica glagoljaštva
• na Tridentskom koncilu 1562. govorio u obranu glagoljaškog bogoslužja

• Godine 1726. doveo je Barske katolike (iz okolice Bara, potomke Crvenih Hrvata), ugroženih od Turaka, u okolicu grada Zadra gdje žive i danas.
• Dao je izgraditi školu ”Collegium Illiricum” ili ”Seminarium Zmajoillyricum” u Zadru za obuku svećenika glagoljaša (danas nadbiskupska škola ”Zmajević” ili Zmajevićevo sjemenište).
• Njegov nećak (tj. bratov sin) Matija Zmajević bio je znameniti admiral ruskoga cara Petra Velikog.

• rođen u Dobroti
• rektor splitske bogoslovije, kasnije ninski biskup (tijekom 17 godina)
• biskup glagoljaš
• iz Venecije 1754. piše pismo glagoljicom (sic!) Mateju Karamanu, zadarskom nadbiskupu

• Ljubica Štambuk: Tragovi glagoljice u Boki kotorskoj
• Grozdana Franov-Živković: Glagoljica u kotorskoj biskupiji, Kotorski zbornik br. 1, Kotor 2022., str. 20-46.

• Vanda Babić: Hrvatska književnost Boke kotorske do preporoda, Erasmus naklada, Zagreb, 1998.
• Lenka Blehova Čelebić: Hrišćanstvo u Boki 1200 – 1500: Kotorski distrikt, Pobjeda – Narodni muzej Crne Gore – Istorijski institut Crne Gore, Podgorica, 2006.
• Mile Bogović: Pojava i razvoj glagoljice i staroslavenskog bogoslužja u Hrvatskoj, Institut društvenih znanosti Pilar, Pro historia Croatica I, Zagreb 2003., (81 – 89)
• Gracija Brajković: Slika Lovra Marinova Dobričevića na otoku Gospe od Škrpjela i njezini srebrni ukrasi, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 21, No. 1, 1980. (387-402)
• Pavao Butorac: Kulturna povijest grada Perasta, ”Gospa od Škrpjela”, Perast, 1999.
• Marica Čunčić, Marta Perkić: Hrvatski glagoljski natpis Župe dubrovačke iz 11. stoljeća, SLOVO, sv. 59 (2009), 77-122, Zagreb 2009.
• Lovorka Čoralić: Iz prošlosti Boke: odabrane teme, Meridijani, Samobor, 2007.
• Viktoria Franić Tomić, Slobodan Prosperov Novak: Zlatna knjiga bokeljskih književnika, Liliput planet, Zagreb, 2016.
• Lucas Jelić: Fontes historici liturgiae glagolito-romanae a 13 ad 19 saeculum, Krk, 1906.
  
• Slavko Kovačić: Svećenici glagoljaši Splitsko-makarske biskupije na župama Kotorske biskupije od 1819. do 1869., Hrvatsko-crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog primorja. Zbornik radova, Hrvatski institut za povijest i Matica Hrvatska, Zagreb 2009., (459-488)
  
• Juraj Lokmer: Tiskane glagoljske liturgijske knjige u fondu knjižnice biskupija Senjske i Modruške u Senju, Senjski zbornik 35, (161-212)
  
• Niko Luković: Blažena Ozana Kotorka, Biskupski ordinarijat u Kotoru, Kotor, 1965.
• Vojislav Nikčević: Bokokotorski srednjovjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji
  
• Lenka Blehova-Čelebić: Glagoljašenje i tragovi unije u srednjovjekovnom Kotoru
  
• Ivan Ostojić: Benediktinci glagoljaši, Slovo: Časopis Staroslavenskog instituta, No. 9-10, rujan 1960. (30-31)
  
• Ivan Pederin: Pisma Ivana Kukuljevića Sakcinskog Pavlu Josefu Šafariku o glagoljici, Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2007.
  
• Slobodan Prosperov Novak: Boka kotorska, od kampanela do kampanela, AGM, Zagreb 2011.
  
• Vinicije B. Lupis: Baštinske teme Boke kotorske, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Dubrovnik i Gospa od Škrpjela u Perastu; Dubrovnik–Zagreb, 2013.
• Đuro Vidmarović: Prilog povijesti Hrvata Gornje i Donje Lastve, Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum, Gonja Lastva, 2013.
  
• Darko Žubrinić, Hrvatska glagoljica u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj, glagoljica.org
• Zvonimir Deković, Đuro Vidmarović i Darko Žubrinić: Hrvatska glagoljica u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj, Bašćina br. 14, Zagreb 2013., str. 48-49.