Bartol
Krbavac ili Bartol pisac
Bartol Krbavac rođen je polovicom 15 stoljeća u Zadru, po djedu Budislavu je iz južne Krbave u Liki. Preminuo je početkom 15. st., najranije 1421. godine. Bio je glagoljaš, pisac i iluminator. Imao je vrlo lijep rukopis, a stranice njegovih knjiga su bogato i živopisno ukrašene.
Otac Ivan je Bartola poslao 1399. u Veneciju da izuči zlatarski zanat. Majka Margareta bila je rodom iz Ancone u Italiji. Živio je kraj crkve sv. Šime u Zadru. Imao je u Zadru mnogo prijatelja, među inim i glagoljaša Nikolu Žubrića.
Neke od knjiga koje je Bartol napisao su:
- Berlinski misal iz 1402. (naručili su ga zadarski
franjevci trećoredci glagoljaši)
- Bakarski brevijar (pisan 1412., izgubljen), u njemu je Bartol upisao i kroniku grada Bakra
- Beramski misal iz prve polovice 15. st. (čuva se u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici - NUK u Ljubljani, ponekad se zove i Ljubljanski misal), sadrži barem 1133 kaligrafirana inicijala
- Ročki misal iz oko 1400. (u Austrijskoj
nacionalnoj knjižnici u Beču, u Odjelu za rijetkosti)
- Humski brevijar s početka 15. st. (čuva se u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu)
Beramski misal
I Bartola pisca
(sadržano u stupcu 145d, tj. na listu br. 145, u stupcu d, na drugoj stranici lista)
Dio desnog stupca lista broj 145, stupac d (gore desno vidimo crvenim slovima "I Bartola pisca")
Glagoljičko slovo V (vidi) ima ucrtana dva oka.
Beramski misal, prva trećina 15. st., Nacionalna knjižnica u Ljubljani (zato se ponekad zove i Ljubljanski misal), sign. II C 162a/2, 245 listova pergamene
...plaćaju po blagje, kakor ki ima blago, ki već ta već, ki manje, ta manje plaća.
zapis Martina Milohanića 1596. na dodanom listu:
...va to vrime i to leto vazeše Senjani Klis i ubiše vragi (tj. Turci) naše i opet vazaše Klis
Još neki zapisi i pripisi u glagoljičkim knjigama.
Ročki misal
U desnom stupcu stranice Ročkog misala započinje Muka Ga (= Gospoda) našego Isha (= Isuhrsta) po Marku.
Isti tekst stoji pisan glagoljicom sitnijim slovima i na svitku kojeg u rukama drži sv. Marko.
Vidi [Ferenčak, str. 65].
Berlinski misal
Berlinski misal Bartola Krbavca, 1402, Državna biblioteka u Berlinu, sign. Ms. Ham. 444, 218 listova pergamene
zapis
V ime Isuhrstovo, amen. Let Gospodnjih 1402. ja umaleni Bartol, komu je zemla mati, grob hiža, bogatstvo grisi, pisah sie knigi dobru mužu, popu Vlku, sinovcu gospodina Vitka opata Koprivskoga (na rijeci Koprivi, danas Zrmanji), v vrime gospodina i oca u duhvnom gospodina Bonifacija pape šestoga i v vrime Žigmunta, kralja ugrskoga, i v vrime gospode krbavske Budslavić i Pavlović. I si viće rečeni Vlk pop, po svitu i nauci svoga strica, plati te knjigi 16 zlatih, vredno i pravo, kako muž dobr, i više cine počteni dar. Zato prosim vas, služitelji Hrstvoi, molite Boga za onih ki su učinilo ko preporučenje v te knige kim blagom, a mene za niko omršenje ne klnite prez koga ni, zane ne pisa Duh Sveti na ruka grišnačka. Više rečeni Vlk imiše tad ot popovstvi 4 leta.
(manje poznate riječi: po svitu - po savjet, za niko omršenje - za neku pogrešku, prez koga ni - bez čega nije, zane - jer, na - nego)
Izvornik tog Bartolovog zapisa u Berlinskom misalu iz 1402.:
Literatura
- Ivan Ferenčak: Nova zapažanja o iluminatorskome opusu skriptorija Bartola iz Krbave, Ars Adriatica 9/2019, str. 61-74
- Eduard Hercigonja: Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva, Zagreb 2009.
- Marija Pantelić: Glagoljski kodeksi Bartola Krbavca, Radovi Staroslavenskog instituta br. 5, str. 5-98 (također preneseno i u Hrvatsko glagoljsko srednjovjekovlje, Zagreb 2013., ur. Petar Bašćić)
- Petar Runje: Bartol Krbavac i njegov krug, Slovo br. 64, Zagreb 2014., str. 153-181
Mala enciklopedija hrvatske glagoljice
Croatia, its History, Culture and Science