Općenito se smatra da je sokolarenje srednjovjekovna disciplina, no tragove ovog umijeća nalazimo mnogo ranije. Najstariji podatci govore da se lov sa sokolima koristio u Kini i to 2000 godina p.n.e. U Europi tragove nalazimo na etrurskim freskama. Julije Cezar upotrebljava dresirane sokole za hvatanje protivničkih golubova. Bajazid nakon bitke kod Nikopolja otkupninu za zarobljenike traži u sokolima. Ferdinand Napuljski piše prvi priručnik o dresuri. Dubrovačka republika potrđuje svoje prijateljstvo s Napuljom sokolima s jadranskih otoka. Karlo Veliki ukazom štiti gnijezda i jaja ptica grabljivica. Hrvatsko-ugarski kralji. Ljudevit II. za jednog izuzetno spretnog i krvoločnog sokola plaća 40,000 dukata…

    Moglo bi se reći da je opčinjenost čovjeka sa sokolom stara koliko i čovjek sam, ali tek je Srednji vijek donio renesansu sokolarenja i ostavio plodove kojima se hrane i današnji sokolari. Što je sokolarenje? Umijeće kojim se divlji sokol podvrgava ljudskoj volji? Samo jedan u nizu načina da čovjek okusi uzbuđenje lova? Dokona zabava za izabrane? Nema jednoznačnog odgovora, jer sokolarenje jest dresura, ali sa bitnim razlikama u pristupu životinji jer odnos sokol - čovjek nije odnos sluga-gospodar, već su čovjek i ptica ravnopravni partneri, kako u lovu tako i u svim ostalim trenutcima zajedničkog života.

     Sam lov sa sokolom predstavlja provjerenu uigranost cijelog tima kojeg čine čovjek, sokol i pas, jer je takvo sokolarenje bliže pojmu športa nego što su to neke druge lovne discipline. Zabava za izabrene? Sasvim sigurno. No ne za izabrane rođenjem ili po moći, već za one izabrane koji su spremni odreći se mnogo čega za dobrobit svog plemenitog pernatog prijatelja. Bilo sokolarenje zabava, šport ili umjetnost, ono je uvijek za one koji se njime bave izvor draži i zadovoljstva. Stoga upozorenje svima onima koji počinju: jednom sokolar, zauvijek sokolar. Sokolarenje i Veliki Tabor? Slobodno se može reći da je Veliki Tabor iznjedrio hrvatske sokolare koji su u njemu po prvi put pokazali svoje umijeće široj javnosti. Stoga za hrvatske sokolare Veliki Tabor ima posebno značenje, i oni svom velikom kamenom zaštitniku pohode svake godine upriličujući veliku sokolarsku priredbu.

Autor: Emilio Menđušić