16 velikana hrvatskog prirodoslovlja

VLADIMIR PRELOG

Miljenko Dumić

"Osamstoto minu ljeto
Što je biju sa svih strana
Vjetar, vali i oluje
Sagnula se, prignula se
Na pijesku je
Al' još tu je."

"Zvonimirova lađa", V. Nazor

Za one koji dobro poznaju Preloga, a i za one koji ga samo povremeno susreću jedva se može vjerovati da će Profesor uskoro navršiti 90 godina. Biti originalan i govoriti o njemu, još svježem, optimističnom, iskričavom, oštroumnom, duhovitom i nadasve skromnom čovjeku, zainteresiranom za glazbu, kazalište, literaturu i društvena zbivanja, pravom intelektualcu, jednom od najvećih organskih kemičara našeg stoljeća, živoj povijesti kemije, koja, uzgred budi rečeno, još i sad, svakodnevno i točno dolazi na posao, gotovo je nemoguće.

A tko je Prelog? Tko li je taj gospodin koji se skriva iza famoznoga potpisa Pg. Rođen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu školu. Gimnaziju započinje u Osijeku, a maturira u Zagrebu. Diplomira na Tehničkoj visokoj školi u Pragu, gdje i doktorira 1929. Nakon šestogodišnje prakse kao voditelj laboratorija za proizvodnju finih kemikalija u Pragu, počinje svoju akademsku karijeru na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1935. do 1940. djeluje kao docent, a od 1940. do 1941. god. kao izvanredni profesor organske kemije. Prosinca godine 1941. prelazi u laboratorij Lavoslava Ružičke na Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) u Zürichu, gdje se na hijerarhijskoj ljestvici vrlo brzo uspinje i 1957. god. nasljeđuje Ružičku na mjestu predstojnika Instituta. Dograđuje i modernizira Institut, a uvođenjem kolektivnog rukovodstva ga i demokratizira. Godine 1976. odlazi u mirovinu, a kako na ETH ne postoji status emeritus profesora, on upisuje daljnje semestre kao "Fachhörer" te tako aktivno radi sve do danas.

Godine 1933. oženio se Kamilom Vítek, s kojom ima sina Jana (1949).

Prelog voli cvijeće i slatkiše. U načelu ne pije alkoholna piča. Srdačan je i pristupačan i voli druženje. Svojim duhovitim pričama i anegdotama o poznatim ljudima zna neumorno zabavljati društvo do u sitne sate. Ipak, Prelog najviše voli svoju kemiju, kojoj je prisegnuo objavljivanjem prvog znanstvenog rada već u petnaestoj godini života kao osječki gimnazijalac godine 1921. i s kojom je sretan sve do danas. Na njega se potpuno može primijeniti stara kineska poslovica: "Ako želiš biti sretan jednu večer kupi bocu vina, jedan tjedan, zakolji prase, godinu dana, oženi se, ali ako želiš biti sretan cijeli život moraš voljeti svoj posao."

Prelog zaista voli svoj posao, koji je zaključno s godinom 1993. rezultirao s 24 patenta i 417 publikacija. On često ponavlja da je za uspjeh u poslu, neosporno, uz nešto talenta, potrebno i mnogo i marljivo raditi i imati mnogo, mnogo sreće. Sreće da imate dobrog učitelja, dobre suradnike, razumijevanje sredine za rad koji radite i napokon sreće da izaberete pravu temu. Temu koja nije ni mnogo zastarjela, ni mnogo ispred vremena u kojem živite. Za sebe skromno kaže da je upravo imao takvu sreću, a teme istraživanja upravo je mijenjao u žiži vremena.

"The world is chiral and clinal;
enjoy the symmetry wherever you find it"
(V. Prelog).

Traženje simetrije i reda u svijetu kiralnih i asimetričnih kemijskih spojeva prožima cjelokupni Prelogov rad. Njegovo znanstveno značenje leži na području organske kemije prirodnih spojeva i stereokemije organskih spojeva i reakcija.

Tako, nakon dolaska u Zagreb, godine 1935. osim antimikrobno djelotvornih sulfonamida, bicikličkih derivata i analoga kinuklidina, antimalarika kinina Prelog sa svojim suradnikom i dobrim prijateljem R. Seiwerthom sintetizira adamantan, čudesnu prirodnu tvar dijamantne građe. Odmah uspostavlja čvrstu suradnju s malom kemijskom tvrtkom Kaštel, za koju patentira svoja otkrića. Nakon Drugog svjetskog rata Kaštel prerasta u Plivu, gdje je većina njegovih specijalizanata iz Hrvatske radila ili radi još i sad.

"From there on to Zürich he went
To continue his rapid ascent
Towards the brilliant career
Which has brought us all here..."
(Ch. Mislow).

U Zürichu, kamo dolazi prosinca 1941. god, dočekuje ga L. Ružička. S njim počinje izolaciju i određivanje strukture produkata životinjskog porijekla, uglavnom spojeva steroidne strukture. No, ubrzo slijedi svoj put. Od produkata biljnog porijekla, gdje se nadmeće ili surađuje s velikanima kao što su R. Robinson, H.G. Khorana, R.B. Woodward i D.H.R. Barton, prelazi na sinteze cikličkih spojeva srednje veličine prstenova. Iz tih radova proizlaze temeljne postavke konformacijske analize, a od tuda se iznjedrio i danas dobro poznati fenomen sekundarnog deuterijskog izotopnog efekta. Slijede asimetrične sinteze, enzimatske reakcije, produkti mikrobnog porijekla te stereokemijske studije, temeljem kojih, s konceptualnim i topološkim te s P u CIP C(ahn)-I(ngold)-P(relogovim) pravilima za specifikaciju molekularnog kiraliteta, zaslužuje Nobelovu nagradu 1975. godine.

Nakon odlaska u mirovinu, 1976. godine, kako sam kaže, počinje s ograničenim brojem suradnika, gotovo isključivo iz Zagreba, raditi na jednom uskom, ali, prema njegovim načelima, brižljivo izabranom području, području prepoznavanja struktura i kompleksiranja, području neobično važnom za razumijevanje analognih biokemijskih procesa. Počinje ga studijem enantioselektivnog kompleksiranja kiralnih amonijevih soli s desvalinoboromicinom. Slijedi razdjelna kromatografija i enantioselektivni transport soli kiralnih biogenih aminoalkohola, diamina i aminokiselina kroz tekuće lipofilne membrane pomoću etera vinske kiseline i fascinantnih kiralnih poli-(9,9'-spirobifluoren) krunastih etera. Posljednjim eksperimentalnim radom, u kojem kulminira prijedlog modela stereoselektivnog kompleksiranja estera vinske kiseline s aminoalkoholima, prikazan dijamantnom rešetkom, Prelogova su se radna područja prožela, a "Prelogov kotač istraživanja" ponovo se vratio na početak, tj. na adamantan i njegovu dijamantnu strukturu.

Prelog je posebno vezan za našu sredinu iz koje je ponikao. To pokazuje ne samo broj suradnika iz Zagreba, koji borave u njegovu laboratoriju u Zürichu, već i njegovo često druženje s njima. On prati kako napreduju njegovi kolege, nasljednici i mlađi naraštaji "organičara" u Zagrebu. Posjećuje Akademiju, Sveučilište u Zagrebu i Osijeku, Institut "Ruđer Bošković", Plivu, INU, Borovo i Hrvatsko kemijsko društvo. Počasni je predsjednik "Ružičkinih dana", "Sastanaka kemičara Hrvatske" i Almae matris alumni. Daje intervjue za tisak, radio i televiziju. Gost je u Hetrichovoj TV emisiji "Srdačno vaši". Poklanja knjige i časopise iz osobne knjižnice svojoj bivšoj katedri na Fakultetu za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju i HAZU. Ipak, dolasci na Zavod za organsku kemiju Fakulteta za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju u Zagrebu, gdje je nekad radio, posebno su dirljivi, a tamo pohranjeni njegovi uzorci, pokriveni "gotovo istom" prašinom kao prije 50 godina, kada su sintetizirani, bude u njemu davne uspomene.

Prelog je agnostik, tolerantan prema svima, a jedino ne trpi militantne revnosnike svake vrste. Zato početkom domovinskog rata, i u osobnim kontaktima i u javnim medijima, diže svoj glas protiv zvjerstava i barbarstva. Ali u svim prosvjedima on je dosljedan sebi, jasan je i jednostavan, dostojanstven i ne daje povoda za bilo kakvo daljnje suprotstavljanje. To je također jedna od njegovih životnih umješnosti. Jasnoćom i sigurnošću izraza, bez obzira na to da li traži (moli) ili objašnjava nešto ili je pak nečim zasićen, Prelog osvaja sugovornika. Osvojio je i mene, potpuno i bez ostatka.

Multimedijski obrađen velikan Vladimir Prelog, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja"


POPIS
KATALOŠKIH
JEDINICA

VLADIMIR PRELOG, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, S VLASTITIM UZORCIMA NAKON 45 GODINA, Zagreb, 1986. god., privatno vlasništvo

TKO JE VLADIMIR PRELOG, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

NAJVAŽNIJI DATUMI IZ PRELOGOVA ŽIVOTOPISA, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

PRELOG O PRELOGU, TV - EMISIJA I. HETRICHA "SRDAČNO VAŠI", Zagreb, 1986. god., HTV, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, 417 PUBLIKACIJA OD 1921. DO 1993. GODINE, Zagreb, 1995. god., privatno vlasništvo

PODRUČJA ISTRAŽIVAČKOG RADA V. PRELOGA, Zagreb, 1996. god., privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, EINE TITRIERVORRICHTUNG, Osijek, 1921. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, DVANAESTOGODIŠNJI EKSPERIMENTATOR, Zagreb, 1918. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, PRAŠKA FAZA, Prag, 1924.-1934. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG U ZAGREBU, Zagreb, 1935. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, NERIJEŠENI PROBLEM, Prag, 1929. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VITRINA S PRELOGOVIM UZORCIMA, Zagreb, 1935.-1941. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, KNJIGA ANALIZA, Zagreb, 1935.-1941. god., Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, SINTEZA KINUKLIDINA, Zagreb, 1937. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, SINTEZA ADAMANTANA, Zagreb, 1941. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, USPOMENA NA OSNUTAK "KAŠTELOVA" ISTRAŽIVAČKOG LABORATORIJA, Zürich, 1986. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

"KAŠTEL" - ORGANSKO KEMIJSKI LABORATORIJ, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživački institut, Zagreb

PRELOGOVI PATENTI ZA "KAŠTEL", Zagreb, 1936-1938. god., Pliva-Istraživački institut, Patentna služba, Zagreb

STREPTAZOL-KININ TABLETE, Zagreb, 1939. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

ORGANSKA KEMIJA I. i II, Zagreb, 1942. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVA ZAGREBAČKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE (1939), Zagreb, 1939. god., privatno vlasništvo

CHRISTOPHER MISLOW, VERSE FOR VLADO, USA, 1986. god., Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG I LAVOSLAV RUŽIČKA, IZOLACIJA, KARAKTERIZACIJA I SINTEZA 3--ANDROSTENOLA, Zürich, 1944. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, STRUKTURA ALKALOIDA CEVINA, Zürich, 1954. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

MIRKO TERNBAH, SYNTHETISCHE VERSUCHE IN DER ERYTHRYNA-ALKALOID REIHE, Zürich, 1955. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, ANTIBIOTICI - MIKROBNI METABOLITI, Zürich, 1955-1973. god., Pliva, d.d., Zagreb; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, BOROMICIN, Zürich, 1971. god., Pliva-Istraživački institut, knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, PRSTENASTI SPOJEVI SREDNJE VELIČINE, Zürich, 1947-1950. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

K. MISLOW, S. BORČIĆ, V. PRELOG, SEKUNDARNI DEUTERIJSKI IZOTOPNI EFEKT, Zürich, 1957. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVO PRAVILO, Zürich, 1953. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOGOVO PRAVILO, Zürich, 1956-1964. god., privatno vlasništvo

E.L. ELIEL, S.H. WILEN, L.N. MANDER, STEREOCHEMISTRY OF ORGANIC COMPOUNDS, Zürich, 1994. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, TOPOLOŠKI ATLAS (SIMETRIJSKI KATALOG), Zürich, 1968. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, CIP-PRAVILA, Zürich, 1966-1982. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, IONOFORI IZ REDA POLI-(9,9'-SPIROBIFLUOREN) KRUNASTIH ETERA, Zürich, 1985. god., Pliva-Istraživački institut, knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, MODEL STEREOSELEKTIVNOG KOMPLEKSIRANJA, Zürich, 1989. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, MEMOARSKA DJELA, Zürich, 1980-1991. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo

VLADIMIR PRELOG, NOBELOVA NAGRADA, Stockholm, 1975. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

VLADIMIR PRELOG, CHIRALITY IN CHEMISTRY - NOBELOVO PREDAVANJE, Stockholm, 1975. god., Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

LAVOSLAV RUŽIČKA ČESTITA VLADIMIRU PRELOGU NA NOBELOVOJ NAGRADI, Zürich, 1975. god., Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

PRELOG I ZNANSTVENE INSTITUCIJE HRVATSKE, Zagreb, Osijek

PRELOG I INDUSTRIJA HRVATSKE, Zagreb, 1952/1973. god., privatno vlasništvo

PRELOGOVA ZAGREBAČKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE 1973. I 1989., Zagreb, 1973., 1989. god., privatno vlasništvo

NOBEL LAUREATES FOR PEACE IN CROATIA, Zagreb, 1992. god., privatno vlasništvo

DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA

VLADIMIR PRELOG

Zagreb, 1939. god.

Uramljena fotografija, A4

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Crno-bijelu portret fotografiju V. Preloga izradio je godine 1939. majstor fotografije Tošo Dabac dok je V. Prelog radio na Tehničkom fakultetu u Zagrebu




M.D.

VLADIMIR PRELOG
S VLASTITIM UZORCIMA NAKON 45 GODINA

Zagreb, 1986. god.

Neuramljena fotografija

Privatno vlasništvo (M. Dumić)

Prilikom posjeta Zavodu za organsku kemiju Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, lipnja 1986, V. Prelog zainteresirano promatra uzorke supstancija koje je sam sintetizirao između 1936. i 1941, u vrijeme dok je radio na Tehničkom fakultetu u Zagrebu.

Lit.

  1. M. Krčmar, Priroda 75: 1 (1986/87) 6.
  2. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstvenoistraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  3. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.



M.D.

TKO JE VLADIMIR PRELOG

Karakterističan prikaz Vladimira Preloga u slici i riječi

Zagreb, 1995. god.

8 fotografija

Privatno vlasništvo (M. Dumić)

Tko je Vladimir Prelog? Je li to gospodin koji se skriva iza silhueta s lijevim i desnim licem i potpisa Vlado Prelog (1) ili onaj koji stoji iza famoznog Pg (2)? Je li to čovjek koji zaneseno objašnjava (3) ili moli za dopuštenje (4), koji nervozno gestikulira (5) ili kome je svega dosta (6)? Je li to profesor u bijeloj kuti (7) ili samouvjereni gospodin, koji prstom pokazuje na sebe i kaže: " Da, ja sam Prelog" (8)?

Iza svega se krije naš Prelog, koji jasnoćom izraza i sigurnošću nastupa osvaja sugovornika, potpuno i bez ostatka.

Lit.

  1. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja, 8. travnja 1994.



M.D.

NAJVAŽNIJI DATUMI IZ PRELOGOVA ŽIVOTOPISA

Zagreb, 1995. god.

poster, A3

privatno vlasništvo (M. Dumić)

Vladimir Prelog rođen je 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu školu. Gimnaziju pohađa u Osijeku, a maturira u Zagrebu. Diplomira na Tehničkoj visokoj školi u Pragu, gdje je i doktorirao 1929. god. Nakon šestogodišnje prakse kao voditelj laboratorija za proizvodnju finih kemikalija u Pragu, počinje svoju akademsku karijeru u Zagrebu. Od 1935. do 1940. god. djeluje kao docent, a od 1940. do 1941. god. kao izvanredni profesor organske kemije na Tehničkom fakultetu. Prosinca 1941. god. prelazi u laboratorij L. Ružičke na Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) u Zürich, gdje se na hijerarhijskoj ljestvici vrlo brzo uspinje i 1957. god. nasljeđuje Ružičku na mjestu predstojnika Instituta. Dograđuje i modernizira Institut, a uvođenjem kolektivnog rukovodstva ga i demokratizira. Godine 1976. odlazi u mirovinu. Kako na ETH ne postoji status emeritus profesora, on upisuje daljnje semestre kao "Fachhörer" te tako aktivno radi sve do danas.

Znanstveno značenje Preloga leži na području organske kemije prirodnih spojeva i stereokemije organskih spojeva i reakcija, za što uz mnogobrojna priznanja širom svijeta dobiva 1975. god. i Nobelovu nagradu za kemiju.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  3. W. Simon, Bulletin der Eidgenössischen Technischen Hochschule Zürich, 201 (1986) 36.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. D. Arigoni, Chimia, 40 (1986) 279.



M.D.

PRELOG O PRELOGU
TV - EMISIJA I. HETRICHA "SRDAČNO VAŠI"

Zagreb, 1986. god.

TV - emisija, oko 30 minuta

HTV, Zagreb

Tijekom Prelogova boravka u Zagrebu, lipnja 1986, snimio je I. Hetrich razgovor s V. Prelogom za emisiju "Srdačno vaši", u kojem Prelog na svoj osebujan način progovara o sebi i svom radu.




M.D.

VLADIMIR PRELOG
417 PUBLIKACIJA OD 1921. DO 1993. GODINE

Zagreb, 1995. god.

poster, A4

privatno vlasništvo (M. Dumić)

Prikazana je raspodjela i više od 400 publikacija V. Preloga između 1921. i 1993. godine. Oni daju uvid u intenzitet Prelogova znanstvenog rada po godinama i fazama njegova stvaralaštva.

Potrebno je naglasiti da je Prelolog između 1935. i 1982. god. patentima zaštitio i 24 izuma.

Lit.

  1. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  2. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  3. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.



M.D.

PODRUČJA ISTRAŽIVAČKOG RADA V. PRELOGA

Zagreb, 1996. god.

poster, A4

Privatno vlasništvo (M. Dumić)

Prelog često ponavlja da je za uspjeh u poslu, neosporno, uz nešto talenta potrebno i mnogo i marljivo raditi i imati mnogo, mnogo sreće. Sreće da imate dobrog učitelja, dobre suradnike, razumijevanje sredine za rad koji obavljate i napokon sreće da izaberete pravu temu. Temu, koja nije ni mnogo zastarjela, ni mnogo ispred vremena u kojem živite. Za sebe skromno kaže da je upravo imao takvu sreću, a teme istraživanja (područja rada) upravo je mijenjao u žiži vremena.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  4. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  5. T. Krčmar, Priroda, 75: 1 (1986/87) 3.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
EINE TITRIERVORRICHTUNG

Prvi Prelogov rad

Osijek, 1921. god.

časopis (Lit. 1), 33 x 27 x 7 cm

fotografija I. Kurije

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumić)

Eine Titriervorrichtung je prvi rad koji je Prelog kao petnaestogodišnjak izradio pod vodstvom gimnazijskog profesora Ivana Kurije u Osijeku, i koji je objavio u tada uglednom časopisu Chemiker Zeitung. Rad predstavlja opis modificirane aparature za titraciju.

Lit.

  1. V. Prelog, Chemiker Zeitung, 92 (1921) 736.
  2. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti u umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  4. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
DVANAESTOGODIŠNJI EKSPERIMENTATOR

Zagreb, 1918. god.

Fotografija, A4 (Lit. 1)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Već kao dvanaestogodišnjak Prelog izvodi prve pokuse: destilira i kristalizira, razvija vodik i kisik i .....povremeno oštećuje pokućstvo.

Ovaj je pokus izveden samo za fotografa.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 6.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
PRAŠKA FAZA

Prag, 1924.-1934. god.

Fotografije R. Lukeša (Lit. 1.) i E. Votočeka (Lit. 2.)

naslovnica (Lit. 5)

pismo I. kurije

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Osamnaestgodišnji Prelog dolazi na studij u Prag na Kemijski odjel Češke tehničke visoke škole. Iz nezadovoljstva s prvim semestrima studija izvlači ga asistent R. Lukeš, koji ga uvodi u dragocjenu sistematiku organske kemije i kemijske literature. Diplomira 1928. god. a disertaciju na razjašnjenju konstitucije aglikona glikozida ramnokonvolvulina piše pod vodstvom ordinariusa E. Votočeka. Vrlo brzo utvrđuje da aglikon predstavlja 3,12-dihidroksipalmitinsku kiselinu te doktorira već 1929. godine. Zapošljava se kod G.J. Drize kao voditelj laboratorija za pripremu laboratorijskih kemikalija, što mu omogučava da se u slobodno vrijeme bavi istraživačkim radom. Njegov je prvi istraživački izbor bio studij kemije alkaloida iz kore kininovca, što nastavlja kasnije u Zagrebu, pa čak i u Zürichu. Među ostalim u Pragu sintetizira i N-metil-bis-(kloroetil)amin, koji kasnije, pod imenom Antimit® (Pliva) nalazi primjenu u kemoterapiji raka. U Pragu objavljuje 26 radova. Za vrijeme boravka u Pragu u stalnom je pismenom kontaktu s gimnazijskim profesorom u Osijeku, I. Kurijom, kojem detaljno objašnjava svoje odnose, uspjehe i planove.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 9.
  2. V. Prelog, Arh. Hem. Farm, 6 (1932) 151.
  3. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  4. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  5. V. Prelog, V. Štepán, Collect. Czek. Chem. Commun., 7 (1935) 93.



M.D.

VLADIMIR PRELOG U ZAGREBU

Zagreb, 1935. god.

poziv u Zagreb (Lit. 1)

fotografija: Prelog drži predavanje 1936. god.

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Temeljem Prelogovih radova u Pragu, 1931. god. Ivan Marek poziva V. Preloga da ga, po njegovu odlasku u mirovinu, 1933. god, zamijeni i naslijedi na Katedri za organsku kemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Prelog oduševljeno prihvaća poziv. No pregovori o Prelogovu dolasku u Zagreb ne prolaze lako, jer su profesori Tehničkog fakulteta odlučili popuniti dotičnu katedru sveučilišnim docentom, a ne profesorom. Ipak, na nagovor V. Njegovana, Prelog preuzima u siječnju 1935. Marekove dužnosti: predavanja, laboratorijske vježbe i ispite.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva, Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
NERIJEŠENI PROBLEM

Prag, 1929. god.

Zataljena ampula, 15 x 115 mm

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka uzoraka), Zagreb

Pri izradi disertacije, nepoznati produkt oksidacije 3,12-dihidroksipalmitinske kiseline V. Prelog izolira u formi srebrne soli. Pohranjuje ga u zataljenu ampulu, tušem ispisuje etiketu i potpisuje karakterističnim Pg, Prelogovim parafom i opće poznatim sinonimom.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. Publications of Vladimir Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 209.
  3. ....Hommage ŕ " Pg ", Chimia, 40 (1986) 389.



M.D.

VITRINA S PRELOGOVIM UZORCIMA

Zagreb, 1935.-1941. god.

Otvorena vitrina s uzorcima kemikalija, 150 x 150 x 50 cm

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka uzoraka) Zagreb

Vitrina sadrži uzorke supstancija koje je V. Prelog sa suradnicima sintetizirao i karakterizirao tijekom svoga vođenja Katedre za organsku kemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu od 1935. do 1941. godine.

Lit.

  1. T. Krčmar, Priroda, 75: 1 (1986/87) 6.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
KNJIGA ANALIZA

Zagreb, 1935.-1941. god.

Otvorena knjiga

Zavod za organsku kemiju, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, (Prelogova zbirka) Zagreb

U knjigu analiza upisivani su rezultati elementarnih analiza uzoraka svih supstancija koje je V. Prelog sa suradnicima sintetizirao tijekom svoga vođenja Katedre za organsku kemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu od 1935. do 1941. god. Koliku je važnost Prelog pridavao tome govori i činjenica da je rezultate analiza upisivao svojeručno.




M.D.

VLADIMIR PRELOG
SINTEZA KINUKLIDINA

Zagreb, 1937. god.

naslovnica (Lit. 1.)

formule kuniklidina, kinina i desvinilkinina

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Po dolasku u Zagreb 1935. god. V. Prelog, uz pomoć suradnika, koje je uspio oduševiti organskom kemijom, i uz potporu male farmaceutske tvrtke "Kaštel", razvija intenzivnu istraživačku aktivnost. Nastavlja u Pragu započeti studij kemije alkaloida iz kore kininovca te u kratkom roku uspješno rješava sintezu kinuklidina, strukturnog elementa antimalarika kinina. S tim iskustvom sintetizira niz kinuklidinu sličnih premoštenih spojeva, uspijeva mu i parcijalna sinteza kinina, a desvinilkinin, koji je također sintetiziran u njegovu laboratoriju, pokazivao je podjednako antimalarično djelovanje kao i kinin.

Lit.

  1. V. Prelog, D. Kolbach, E. Cerkovnikov, A. Režek, M. Piantanida, Justus Liebigs Ann. Chem., 532 (1937) 69.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  4. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  5. R. Seiwerth, Hrvat. znan. zb., 2 (1993) 107.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
SINTEZA ADAMANTANA

Zagreb, 1941. god.

naslovnica (Lit. 1.)

shema sinteze (Lit. 1.)

dvodimenzionalne formule adamantana (Lit. 5)

modeli adamantana

uzorak adamantana

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Ubrzo nakon izolacije iz nafte (1933) V. Prelog i R. Seiwerth prvi sintetiziraju adamantan, tu čudesnu prirodnu tvar dijamantu slične strukture. Rješenje ovoga zahtjevnog problema znatno je podiglo ugled Preloga u tadašnjim znanstvenim krugovima. Znatno kasnije velik doprinos kemiji adamantanovih spojeva dao je Zdenko Majerski s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Lit.

  1. V. Prelog, R. Seiwerth, Chem. Ber., 74 (1941) 1644 i 1769.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December 1975).
  4. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  5. R.E. Moore, Adamantane, u: Kirk-Othmer, Encyclopedia of Chemical Technology, 2nd Ed., Suppl., Vol. A-U, Interscience Publishers, New York, 1971, str. 1.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
USPOMENA NA OSNUTAK "KAŠTELOVA" ISTRAŽIVAČKOG LABORATORIJA

Zürich, 1986. god.

pismo (Lit. 1.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Potišten lošom opremljenošću Katedre za organsku kemiju Tehničkog fakulteta, ubrzo po dolasku u Zagreb, 1936. god. Prelog prihvaća ponuđenu mu suradnju male farmaceutske tvornice "Kaštel" na području medicinske kemije. Osniva u "Kaštelu" istraživački odjel s kemijskim, farmakološkim i bakteriološkim laboratorijem. U Istraživački odjel prešli su V. Hahn, E. Rajner i E. Cerkovnikov kao kemičari, P. Štern kao farmakolog i J. Kolačni kao bakteriolog. Time je Prelog postavio temelj organiziranoga znanstvenog rada u "Kaštelu" (preteči današnje "Plive"), a to je zapravo zametak istraživačkog instituta "Plive"

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

"KAŠTEL" - ORGANSKO KEMIJSKI LABORATORIJ

Zagreb, 1939. god.

Uokvirena crno bijela fotografija, 55 x 65 cm

Pliva-Istraživački institut, Zagreb

Prvi, kratkoročni zadatak "Kaštelova " kemijskog laboratorija bio je nalaženje nove sinteze Domagkova Prontosila (4'-sulfanilamido-2,4-diaminoazobenzena), prvoga uspješnog sredstva protiv bakterijskih infekcija, tako da se ne povrijede postojeća patentna prava. Naslovna fotogafija povijesni je dokument o opremljenosti takvog laboratorija, a ujedno prikazuje i mladog V. Hahna pri eksperimentu.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunčić, K. Kovačević, N. Kujundžić, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.



M.D.

PRELOGOVI PATENTI ZA "KAŠTEL"

Zagreb, 1936-1938. god.

naslovnica patentnih spisa

Pliva-Istraživački institut, Patentna služba, Zagreb

Da ne povrijedi patentna prava vlasnika Prontosila, V. Prelog se odlučuje za pripravu Prontosilu srodnih, dotad nepoznatih, azo-boja. Upravo u to vrijeme dokazano je da djelatna tvar nije Prontosil već njegov metabolit sulfanilamid. Kako on nije podlijegao patentnoj zaštiti, "Kaštel" ga, na Prelogov prijedlog, odmah počinje proizvoditi i stavlja ga na tržište pod imenom Streptazol. Ipak, Prelog patentira otopine sulfanilamida pogodne za injekcije, kao i postupke za izradu azo-boja, bicikličkih amina, kinuklidina i njegovih derivata te bicikličkih sulfonijevih soli.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak Kaštelova istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunčić, K. Kovačević, N. Kujundžić, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.



M.D.

STREPTAZOL-KININ TABLETE

Propagandni oglas

Zagreb, 1939. god.

Fotografija, A4 (Lit. 3.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Streptazol dolazi na tržište već godine 1937. u različitim farmaceutskim pripravcima, pa i u obliku Streptazol-kinin tableta, koje su uveliko reklamirane. Ovaj oglas odraz je i stanja industrijskog dizajna godine 1939. u Zagrebu.

Lit.

  1. V. Prelog, Uspomene na osnutak "Kaštelova" istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, Zagreb, 1986, str. 5.
  2. B. Glunčić, K. Kovačević, N. Kujundžić, Praxis veterinaria, 34 (1986) 167.
  3. B. Glunčić, K. Kovačević, N. Kujundžić, Saopćenja, 35/36 (1989-1990) 116.



M.D.

ORGANSKA KEMIJA I. i II.

po predavanjima Vladimira Preloga

Zagreb, 1942. god.

Dvije knjige, 2x (29,5 x 20 x 1 cm)

Sign. C-18,1 i C-18,2

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Djelatnost V. Preloga kao docenta, a zatim i kao profesora organske kemije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu imala je izvanredno značenje za razvoj i Katedre za organsku kemiju, i organske kemije u Hrvatskoj općenito. Za razliku od dotadašnjeg, analitičkog poimanja organske kemije svoga prethodnika, I. Mareka, Prelog svoj rad i entuzijazam usmjerava k organskoj sintezi, a suvremeni pristup toj nadasve važnoj disciplini prenosi u svojim predavanjima na suradnike i studente.

Organska kemija I. i II. sastavljene su prema Prelogovim predavanjima i pisani su odraz njegove Zagrebačke organsko-sintetske kemijske škole. To su jedini udžbenici koje je, iako posredno, napisao V. Prelog.

Lit.

  1. V. Prelog, Organska kemija I i II, U.S.S. Logor Tehnika, Tabor kemija, Zagreb, 1942.
  2. Lj. Duić, D. Turkalj, (ur.), Kemijsko-tehnološki studij, 1918-1989, Sveučilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet u Zagrebu, Zagreb 1989, str. 85.



M.D.

PRELOGOVA ZAGREBAČKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE (1939)

Zagreb, 1939. god.

fotografija

popis radova Zagrebačke faze

privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Prelogova intenzivna istraživačka aktivnost od 1935. do 1941. rezultirala je s 48 radova i 8 patenata i 5 disertacija izrađenih pod njegovim vodstvom. U godini 1941. Prelogova skupina, sa svojih 10 radova, bila je u uglednom časopisu Berichte der Deutschen Chemischen Gesellschaft skupina s najviše radova. U to kratko vrijeme njegovi doktoranti i suradnici, sa Sveučilišta i "Kaštela", stasaju u iskusne znanstvenike i nakon rata postaju sveučilišnim profesorima (V. Hahn, E. Cerkovnikov, D. Kolbah, P. Štern, A. Režek, M. Proštenik i K. Balenović), a drugi (E. Guštak, E. Rajner, Lj. Trinajstić i R. Seiwerth) zauzimaju vodeće položaje u tvornici "Pliva" i njenom Istraživačkom institutu ili pak u nekim drugim institucijama (M. Piantanida). Tako, zapravo, sve do danas utječu na razvoj naraštaja poslijeratnih kemičara u Hrvatskoj. Prilikom proslave Prelogova rođendana godine 1939. svi oni, skupljeni na jednom mjestu na Katedri za organsku kemiju Tehničkog fakulteta, predstavljaju, u pravom smislu riječi, Prelogovu zagrebačku školu organske kemije, koja živi sve do danas.

Lit.

  1. Lj. Duić, D. Turkalj, (ur.), Kemijsko-tehnološki studij, 1918-1989, Sveučilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet u Zagrebu, Zagreb 1989, str. 85.
  2. V. Prelog, Uspomene na osnutak "Kaštelova" istraživačkog laboratorija 1936. godine, 50 godina znanstveno istraživačkog rada u Plivi, Bibliografija RO Pliva Istraživački institut, SOUR Pliva, 1986, str. 5.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

CHRISTOPHER MISLOW
VERSE FOR VLADO

USA, 1986. god.

časopis (Lit. 1.)

Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

Početkom rata Prelog dobiva poziv R. Kuhna i Njemačkoga kemijskog društva na studijsko putovanje u Heidelberg, Njemačka. Na proputovanju kroz Zürich L. Ružička ga zaustavlja savjetom da pričeka do nastanka boljih vremena za put u Heidelberg. U Zagrebu ga na Katedri zamjenjuje R. Seiwerth, a kako se studijski boravak "odužio", on ga i nasljeđuje za sve vrijeme trajanja rata.

"Verse for Vlado" poklon su Prelogu za 80. rođendan od Christophera Mislowa, sina Kurta Mislowa, Prelogova suradnika i prijatelja i dobitnika prve Prelogove medalje. Nekoliko ovih citiranih stihova na plastičan i nadasve snažan način sažima Prelogov rad u Zagrebu i odlazak u novu sredinu, u Zürich.

Lit.

  1. Ch. Mislow, Verse for Vlado, Chimia, 40 (1986) 394.
  2. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

VLADIMIR PRELOG I LAVOSLAV RUŽIČKA
IZOLACIJA, KARAKTERIZACIJA I SINTEZA 3--ANDROSTENOLA

Zürich, 1944. god.

naslovnice (Lit. 4.-5.)

fotografija (Lit. 1.)

formule

propagandni oglasi za Andron

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumić)

L. Ružička zaustavlja V. Preloga na proputovanju kroz Zürich do nastanka boljih vremena za put u Heidelberg. Tu Prelog započinje ponovo od početka, kao postdoktorant. Cijelo razdoblje rata karakterizira uska suradnja s Ružičkom. U to vrijeme bavi se izolacijom i određivanjem konstitucije prirodnih tvari iz ekstrakata mokraće bređih kobila i svinjskih testisa. Tako je iz ovog potonjeg ekstrakta izoliran 3--hidroksi-16-androsten (3--androstenol), tvar znatno intenzivnijeg mirisa od, po svojoj strukturi bio vrlo sličnih cibetona i muškog hormona androsterona. Mnogo kasnije 3--androstenol nalazi primjenu u svinjogojstvu kao seksualni atraktant, a pronađen je i u gljivama tartufima. Osamdesetih godina pojavili su se na tržištu i neki mirisi i (Andron-Jovan, Lydia-Dinely), koji sadrže 3--androstenol, i kojima muškarci postaju neodoljivi ženama i obrnuto. Prema sjećanjima Preloga on nije opazio takva svojstva 3--androstenola.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. V. Prelog, L. Ružička, Helv. Chim. Acta, 27 (1944) 61.
  5. V. Prelog, L. Ružička, P. Wieland, Helv. Chim. Acta, 27 (1944) 66.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
STRUKTURA ALKALOIDA CEVINA

Zürich, 1954. god.

formula cevina (Lit. 1.)

fotografije R.B. Woodworda, D.H.R. Bartona i M.M. Janota (Lit. 1.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Nakon rata V. Prelog se sve više osamostaljuje. 1945. godine već je titularni, 1947. god. izvanredni, a od 1950. god. i redovni profesor na ETH, Zürich. Mijenja područje rada. S nekoliko suradnika doktoranada razjašnjava konstituciju i prostornu građu niza, tada već duže poznatih, lako pristupačnih spojeva iz reda kina-, strihnos-, solanum-, veratrum-, eritrina- i drugih alkaloida. Na tom području surađuje (D.H.R. Barton, R.B. Woodward, H.G. Khorana, M.-M. Janot, O. Jeger) ili se natječe (R. Robinson) s najpoznatijim kemičarima onoga vremena, legendama organske kemije uopće.

Određivanje strukture cevina i nekih srodnih alkaloida bio je jedan od najvećih Prelogovih izazova na području alkaloida. Riješio ju je suradnji s Bartonom, Woodwordom i Jegerom, a od 13 asimetričnih C-atoma samo su konfiguraciju na jednom C-atomu riješili pogrešno.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. D.H.R. Barton, O. Jeger, V. Prelog, R.B. Woodward, Experientia, 10 (1954) 81



M.D.

MIRKO TERNBAH
SYNTHETISCHE VERSUCHE IN DER ERYTHRYNA-ALKALOID REIHE

Zürich, 1955. god.

disertacija, 170 x 235 x 5 mm

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Disertacija Mirka Ternbaha, bivšeg asistenta prof. Cerkovnikova s Farmaceutskog fakulteta u Zagrebu, izrađena je pod Prelogovim vodstvom u Zürichu. Koreferent je bio L. Ružička. Ona je zoran dokaz da je Prelog i u ovoj fazi svoga rada imao suradnike iz Hrvatske, čime je širio svoju "Zagrebačku školu".

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. M. Ternbah, Synthetische Versuche in der Erythryna-Alkaloid Reihe, Promotionsarbeit, ETH, Zürich, Tipografija, Zagreb, 1955.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
ANTIBIOTICI - MIKROBNI METABOLITI

Zürich, 1955-1973. god.

prikaz formule

Uzorak Desferala®

Uzorak Rimactana®

Pliva, d.d., Zagreb; Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

Prelog nasljeđuje L. Ružičku na mjestu predstojnika Instituta. Uvodi suvremene spektroskopske metode i rentgensku strukturnu analizu za identifikaciju spojeva. Mijenja područje rada. Mikrobne kulture pune su zanimljivih spojeva. Izolira i određuje strukture makrolida narbomicina, čiji degradacijski produkt, znan pod imenom Prelog-Djerassijev lakton, igra važnu ulogu kao međuprodukt u sintezama makrolida. Zatim slijede makrotetrolid nonaktin, ehinomicin, antibiotik ferimicin i niz njemu strukturno srodnih ferioksamina te antibiotici rifamicini i boromicin. Iz ferioksamina B priređen je desferioksamin B, a njegovu izvanrednu osobinu kompleksiranja željeza iskorištavaju hematolozi tvornice CIBA (antidot Desferal®). Iz cijele pak skupine rifamicina, rifamicin SV dolazi na tržište pod imenom Rifocin®, kemičari tvornica Lepetit i Ciba-Geigy načinili su derivat rifampicin, koji danas dolazi na tržište kao tuberkulostatik Rimactan.®

Vjerni suradnik Preloga i nastavljač ovog područja nakon Prelogova umirovljenja bio je W. Keller-Schierlein.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Rad Jugoslavenske akademije znanosti I umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 1986, str. 7.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. D. Gottlieb, P.D. Shaw, (ur.), Antibiotics, Mechanism of Action, Vol. I, Springer-Verlag, Berlin, 1967, str. 415-426.
  5. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December), (1975).



M.D.

VLADIMIR PRELOG
BOROMICIN

Zürich, 1971. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživački institut, knjižnica, Zagreb

Boromicin je prvi antibiotik i prvi prirodni spoj s atomom bora u svojoj strukturi. Prema konstitucijskoj formuli molekula boromicina sa 136 atoma može imati čak 262144 izomera. Prelog sa suradnicima, među kojima je bio i suradnik Plivina instituta, R. Marušić, uspješno je riješio i taj izazov.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. W. Pache, Boromycin, J.H. Corcoran, F.E. Hahn, (ur.), Antibiotics, Mechanism of Action of Antimicrobial and Antitumor Agents, Vol. III, Springer-Verlag, Berlin, 1975, str. 585.
  3. J.D. Dunitz, D.M. Hawley, D. Mikloš, D.N.J. White, Yu. Berlin, R. Marušić, V. Prelog, Helv. Chim. Acta, 54 (1971) 1709.
  4. W. Keller, H. Gerlach, Vom Adamantan zum Boromycin, Neue Zürher Zeitung, 278 (10. December 1975).
  5. V. Prelog, Croat Chem. Acta, 48 (1976) 195.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
PRSTENASTI SPOJEVI SREDNJE VELIČINE

Zürich, 1947-1950. god.

prikaz metoda istraživanja prstenastih spojeva

Knjiga (Lit. 2.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Istražujući hipotezu da li teško pristupačni, cibetonu i muskonu srodni, bi- i triciklički spojevi s 9-11 C-atoma u prstenu imaju slične mirise, V. Prelog razvija temeljne studije tih srednjočlanih cikličkih spojeva, i s obzirom na mogućnost njihove pripreme (aciloinska sinteza), i s obzirom na njihovu stabilnost i reaktivnost. Određuje granice Bredtovih pravila, uvodi tehniku izotopnog obilježavanja pri studiju tijeka reakcija i uočava da se osobitosti ovih spojeva mogu shvatiti tek jednim novim, konceptualnim načinom stereokemijskog razmatranja, konformacijskom analizom.

O svojim dostignućima i važnosti mnogočlanih prstenastih spojeva za teoretsku kemiju govorio je na poznatom prvom stoljetnom predavanju Kemijskog društva u Londonu 17. veljače 1949. god.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Bedeutung der vielgliderigen Ringverbindungen für die theoretische organische Chemie, u: A. Todd (ur.), Perspectives in Organic Chemistry, Interscience Publishers, Inc, New York, 1953, str. 96.
  3. V. Prelog, L. Ružička, P. Barman, L. Frenkiel, Helv. Chim. Acta, 31 (1948) 92.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. V. Prelog, Pure Appl. Chem., 6 (1963) 545.



M.D.

K. MISLOW, S. BORČIĆ, V. PRELOG
SEKUNDARNI DEUTERIJSKI IZOTOPNI EFEKT

Zürich, 1957. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Uvođenjem tehnike izotopnog obilježavanja pri studiju tijeka kemijskih reakcija, koje se iznjedrilo iz temeljnih studija o mnogočlanim cikličkim spojevima, Prelog postaje suosnivačem primjene tehnike sekundarnoga deuterijskoga izotopnog efekta u studiju mehanizma kemijskih reakcija. S. Borčić prenosi ovu metodu u Zagreb te zajedno s D. Sunkom, a kasnije i K. Humskim, dalje razvija ovo područje fizikalne organske kemije (u jednom je razdoblju poznato kao Zagrebačka škola).

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.A. Halevi, Secondary Isotope Effects, u: S.G. Cohen, A. Streitwieser, Jr., R.W. Taft (ur.), Progress in Physical Chemistry, Vol. 1, Interscience Publishers, New York, 1963, str. 109.
  3. K. Mislow, S. Borčić, V. Prelog, Helv. Chim. Acta, 40 (1957) 2477.



M.D.

PRELOGOVO PRAVILO

Sinteza atromliječne kiseline

Zürich, 1953. god.

reakcijska shema (Lit. 1) + naslovnica (Lit. 4)

naslovnica (Lit. 5.)

kopija str. 142-143 (Lit. 2)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Stereokemijski pristup razmatranju spojeva i reakcija doveo je V. Preloga do studija asimetričnih McKenzijevih reakcija, u kojima, s optički aktivnim alkoholom esterificirane -ketokarboksilne kiseline reagiraju s Grignardovim spojevima, a hidrolizom, kao produkt nastalih estera -hidroksikarboksilnih kiselina, nastaju optički aktivne hidroksikiseline. Prelog uočava formalne odnose između, takvim reakcijama nastalih stereoizomera i konfiguracije optički aktivnih alkohola, koji pri tome služe kao pomoćni reagensi. U opširnom radu definira da napad reagensa na C-atom karbonilne skupine dolazi uvijek od strane manjeg supstituenta na kiralnom C-atomu alkohola, koji leže izvan ravnine papira.

Ova pravila nalaze se danas u svim udžbenicima pod imenom Prelogovo pravilo.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 142-143.
  3. W. Bähr, H. Theobald, Organische Stereochemie, Begrife und Definitionen, Springer Verlag, Berlin, 1973, str, 77-79.
  4. V. Prelog, Helv. Chim Acta, 36 (1953) 308.
  5. V. Prelog, Curr. Cont., 24 (1989) 14.



M.D.

PRELOGOVO PRAVILO

Stereospecifičnost enzimatskih redukcija

Zürich, 1956-1964. god.

naslovnica (Lit. 2.)

shema i pretisak str. 56 (Lit. 4)

privatno vlasništvo (M. Dumić), (Lit. 4.)

Kao logičan nastavak radova na produktima mikrobnog porijekla i studija asimetričnih reakcija Prelog sustavno studira redukcije jednostavnih ketona djelovanjem mikroorganizama i enzima. Za to vrijeme donosi dalekosežne zaključke, prema kojima enzim (dehidrogenaza) otpušta ekvivalent hidridnog iona prema re-strani prokiralnog ketona. Ovo pravilo rabi se danas za predviđanje stereospecifičnosti bilo redukcija s mikroorganizmima, bilo s izoliranim enzimima.

Ova pravila nalaze se danas u stručnoj i znanstvenoj literaturi pod imenom Prelogovo pravilo.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Ind. Chim. Belg., (1962)1309.
  3. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  4. D.H.G. Crout, M. Christen, Biotransformation in Organic Synthesis, u: R. Scheffold (ur.), Modern Synthetic Methods, Vol. 5, Springer Verlag, Berlin, 1989, str. 56.
  5. J.B. Jones, Illustrative Examples of Enzymes in Organic Synthesis, u: P.A. Frey (ur.), Mechanisms of Enzymatic Reactions, Elsevier, New York, 1986, str. 4.



M.D.

E.L. ELIEL, S.H. WILEN, L.N. MANDER
STEREOCHEMISTRY OF ORGANIC COMPOUNDS

Klyne-Prelog-ova nomenklatura konformacija

Zürich, 1994. god.

pretisak, str. 21 (Lit. 2)

prikaz formula

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Konceptualnim pristupom stereokemiji mnogočlanih prstenastih spojeva, V. Prelog otvara još jedno područje: konformacijsku analizu. Naime, za potanko lociranje atoma neke molekule nije dovoljno poznavati samo njene konstitucije i konfiguracije već i njene konformacije, tj. prostornog razmještaja atoma uvjetovanog slobodnom rotacijom oko svih jednostrukih vezova. Klyne i Prelog predložili su, još godine 1960, jednoznačnu i danas opće prihvaćenu nomenklaturu konformacija nazvanu njihovim imenima.

Danas se V. Prelog smatra jednim od suosnivača konformacijske analize.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 21.
  3. W. Bähr, H. Theobald, Organische Stereochemie, Begrife und Definitionen, Springer Verlag, Berlin, 1973, str. 54.
  4. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
TOPOLOŠKI ATLAS (SIMETRIJSKI KATALOG)

"The world is clinal and chiral, enjoy symmetry wherever you find it"

Zürich, 1968. god.

naslovnica (Lit. 3.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Prelog uvodi naziv kemijska topologija za područje stereokemije koje se bavi geometrijskim svojstvima modela, tj. geometrijskim likovima koji predstavljaju trenutnu topografiju molekule. Jedno od najvažnijih molekulskih svojstava vezanih za topografiju je optička aktivnost, kao posljedica geometrijskog svojstva poznatog pod nazivom kiralnost. Kako kiralnost nije ograničena samo na trodimenzionalni prostor, nego je moguća i u prostoru bilo kojih dimenzija, Prelog slaže katalog kiralnih i akiralnih geometrijskih likova, koji su izomorfni ili homomorfni s geometrijskim modelima. Pri konstrukciji takvoga kataloga razvija i novi pristup stereokemiji, koji se temelji na teoriji simpleksa. Snaga ovog pristupa nije samo u primjeni na stereokemiju, nego i za predviđanje nepoznatih molekula, koje su potom Prelog i suradnici sintetizirali (npr.: vespireni, dijastereoizomerni -feniletilaminski derivati s osi ili ravninom pseudoasimetrije te ciklostereoizomerni cikloheksaalanili ).

Ovaj konceptualni i topološki pristup izražava na neki način i opredjeljenje esteta Preloga u traženju sklada i simetrije u klinalnom i kiralnom svijetu molekula.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. V. Prelog, Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 195.
  3. V. Prelog, Chem. Brit., 1968 (1968) 382-387.
  4. N. Trinajstić, Kem. Ind., 25 (1976) 295.
  5. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
CIP-PRAVILA

C(ahn) - I(ngold) - P(relog)-ov sistem pravila nomenklature stereoizomera

Zürich, 1966-1982. god.

naslovnice (Lit. 1.-4.)

prikaz CIP pravila

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb; privatno vlasništvo (M. Dumić)

CIP je kratica za opće prihvaćeni C(ahn) - I(ngold) - P(relog)-ov sistem pravila za dodjeljivanje deskriptora (R, S, M, P, r, s, m, p, E, Z) za jednoznačnu specifikaciju konfiguracije stereoizomera (pravila nomenklature stereoizomera). Nadopunili su ga V. Prelog i Helmchen godine 1982.

Prema mišljenju uredništva uglednog časopisa Angewandte Chemie, s P u CIP - pravilima Prelog si je podigao spomenik još za života.

Konačno, CIP-pravila zajedno s konceptualnim i topološkim dovode Preloga do Nobelove nagrade za doprinose stereokemiji.

Lit.

  1. R.S. Cahn, C.K. Ingold, V. Prelog, Experientia, 12 (1956) 81.
  2. R.S. Cahn, C.K. Ingold, V. Prelog, Angew. Chem., 78 (1966) 413.
  3. V. Prelog, G. Helmchen, Angew. Chem., 94 (1982) 614.
  4. A Guide to IUPAC Nomenclature of Organic Compounds, Recomendation 1993, Blackwell Scientific Publication, Oxford, 1993, str. 152.
  5. E.L. Eliel, S.H. Wilen, L.N. Mander, Stereochemistry of Organic Compounds, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1994, str. 104.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
IONOFORI IZ REDA POLI-(9,9'-SPIROBIFLUOREN) KRUNASTIH ETERA

Zürich, 1985. god.

naslovnica (Lit. 1.)

Pliva-Istraživački institut, knjižnica, Zagreb

Nakon odlaska u mirovinu 1976. god. počinje Prelog s novim poletom i uz pomoć suradnika, doktoranada ili postdoktoranada uglavnom iz Hrvatske (D. Bedeković, M. Žinić, S, Mutak, M. Dumić) vlastitim sredstvima istraživati probleme sinteze ionofora, koji mogu enantioselektivno kompleksirati biogene aminokiseline, amino alkohole i diamine. U konkurenciji sa snažnim skupinama kao što su one D. Crama (SAD) i J.-M. Lehna (Francuska) postiže zavidne uspjehe. Jedan od njih je i sinteza kiralnih, ali visokosimetričnih ionofora iz reda poli-(9,9'-spirobifluoren) krunastih etera, koja je, kao "Kunststück", objavljena na naslovnoj strani rujanskog broja časopisa Angewandte Chemie iz 1985. godine. Neki od njih predstavljaju rijetke primjere spojeva s C4 (52 člana u prstenu), C6 (78 članova u prstenu) i C8 (čak 104 člana u prstenu) simetrijom.

Lit.

  1. M. Dobler, M. Dumić, M. Egli, V. Prelog, Angewandte Chemie, 97: 9 (1985) 793.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.
  4. V. Prelog, My 132 Semeters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  5. J.F. Stoddart, Ciral Crown Ethers, u: E.L. Eliel, S.H. Wilen (ur.), Topics in Stereochemistry, Vol. 17, J. Wiley & Sons, New York, 1987, str. 207.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
MODEL STEREOSELEKTIVNOG KOMPLEKSIRANJA

estera vinskih kiselina s aminoalkoholima

Zürich, 1989. god.

naslovnica i kolor fotografija (Lit. 1)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Ionofore iz reda estera vinskih kiselina razvio je Prelog također sa suradnicima iz Hrvatske (Ž. Stojanac, K. Kovačević, M. Dumić, M. Kovačević), što je zaokruženo s dvije disetacije i nekoliko publikacija. Postignut je visoki stupanj enantioselektivnosti i visok stupanj enantioselektivnog transporta kroz tekuće lipofilne membrane. Kao kruna svemu kulminirao je prijedlog modela enantioselektivnog kompleksiranja prikazanog dijamantnom strukturom. Upravo ovim, zadnjim eksperimentalnim radom, Prelogova su se radna područja prožela i "njegov kotač istraživanja" ponovo se vratio na adamantan i njegovu dijamantnu strukturu.

Lit.

  1. V. Prelog, M. Kovačević, M. Egli, Angew. Chem., 101 (1989) 1173.
  2. V. Prelog, M. Dumić, Helv. Chim. Acta, 69 (1986) 5.
  3. V. Prelog, S. Mutak, K. Kovačević, Helv. Chim. Acta, 66 (1983) 2279.
  4. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  5. D. Seebach, Nachr. Chem. Tech. Lab., 34 (1986) 8.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
MEMOARSKA DJELA

Zürich, 1980-1991. god.

knjige (Lit. 3-4.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb, (Lit 3.); privatno vlasništvo (M. Dumić), (Lit 4.)

Prelog se okušao i u memoarskim djelima. Zajedno s O. Jegerom napisao je životopis L. Ružičke (u prijevodu tiskan i u nas), kao i dva autobiografska djela. U njima na svojstven način komentira radove svoga prethodnika L. Ružičke i sebe, kao i okružje u kojem su nastajali.

Lit.

  1. V. Prelog, O. Jeger, Leopold Ruzicka, Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society, 26 (1980) 411.
  2. V. Prelog, O. Jeger, Lavoslav Ruzička, (Preveo D. Fleš), Savez kemičara i tehnologa Hrvatske/Kemija u industriji, Zagreb, 1987.
  3. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  4. V. Prelog, Neka razmišljanja nakon 118 semestara studija kemije, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 425, JAZU, Zagreb, 5 (1986) 7.
  5. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
NOBELOVA NAGRADA

Brzojav Švedske kraljevske akademije znanosti

Stockholm, 1975. god.

faksimil (Lit. 1.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Švedska kraljevska akademija znanosti obavještava brzojavom V. Preloga da je sudobitnik Nobelove nagrade za kemiju za godinu 1975. "za njegova istraživanja stereokemije organskih molekula i reakcija", koju dijeli zajedno s J.W. Cornforthom "za njegov rad na stereokemiji enzimima kataliziranih reakcija"

Lit.

  1. T. Krčmar, Priroda, 75: 1 (1986/1987) 3.
  2. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  3. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.



M.D.

VLADIMIR PRELOG
CHIRALITY IN CHEMISTRY - NOBELOVO PREDAVANJE

Stockholm, 1975. god.

faksimil (Lit. 2.)

Centralna kemijska knjižnica, Zagreb

"Kiralnost u kemiji" naslov je predavanja koje je Prelog održao pri dodjeljivanju Nobelove nagrade 12. prosinca 1975. godine. Simpatična djevojka Rassi (Rassi-maid, racemat), koju je za tu prigodu nacrtao švicarski slikar Hans Erni, predstavlja sve što Prelogu treba za razmatranje kiralnosti: ljudsku inteligenciju, lijevu i desnu ruku (najjednostavnije kiralne predmete našeg trodimenzionalnog prostora) te dva enantiomorfna (zrcalno simetrična) tetraedra.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. V. Prelog, Kiralnost u kemiji (pretisak), Croat. Chem. Acta, 48 (1976) 195.



M.D.

LAVOSLAV RUŽIČKA ČESTITA VLADIMIRU PRELOGU NA NOBELOVOJ NAGRADI

Zürich, 1975. god.

fotografija (Lit. 1.)

Pliva-Istraživački institut, Knjižnica, Zagreb

Osamdeset osmogodišnji Lavoslav Ružička i sam dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939. godine, čestita svom nasljedniku Prelogu na dobivenoj Nobelovoj nagradi.

Ovo se smatra jednom od najljepših i najdirljivijih fotografija koje postoje od naših slavnih kemičara-nobelovaca.

Lit.

  1. V. Prelog, My 132 Semesters of Chemistry Studies, ACS, Washington, D.C., 1991, str. 85.
  2. A. Eschenmoser, Chimia, 40 (1986) 391.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

PRELOG I ZNANSTVENE INSTITUCIJE HRVATSKE

faksimili počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu (1989) i Osijeku (1954)

Zagreb, Osijek,

Za sve vrijeme Prelogova boravka na ETH u Zürichu kod njega su se specijalizirali mladi kemičari iz Hrvatske. Ali on je često bio rado viđen gost u domovini. Dobio je počasne doktorate Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku i počasni je član HAZU, kojoj je ostavio i dio svoga nasljedstva. Posjećivao je Institut "Ruđer Bošković", sudjelovao u raspravi o znanosti u nas, navraćao je na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, a sa sjetom posjećivao Tehnološki fakultet, Zavod za organsku kemiju, koji je napustio daleke 1941. godine.

Lit.

  1. V. Šunjić, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.



M.D.

PRELOG I INDUSTRIJA HRVATSKE

Zagreb, 1952/1973. god.

fotografije

privatno vlasništvo (R. Seiwerth)

Posjećivao je INU i Borovo, ali najdraži i sjetni bili su posjeti Plivi, tvornici, nasljednici "Kaštela", u kojem je još daleke 1936. postavio temelje organiziranoga istraživačkog rada, a slobodno se može reći i temelje sintetske proizvodnje. Fotografije su snimljene prilikom otvaranja Plivina instituta 1952. godine i posjeta 1973. godine.

Lit.

  1. V. Šunjić, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, Pliva Magazin, 10 (1994) 35.



M.D.

PRELOGOVA ZAGREBAČKA ŠKOLA ORGANSKE KEMIJE 1973. I 1989.

Zagreb, 1973., 1989. god.

fotografije

privatno vlasništvo (R. Seiwerth) (1973.); (M. Dumić) (1989.)

Prelog sudjeluje na tradicionalnim bijenalnim "Sastancima hrvatskih kemičara" i "Ružičkinih dana". Posjećuje uredništvo časopisa Croatica Chemica Acta i prima Medalju Božo Težak, Hrvatskog kemijskog društva. Pri svakom posjetu staroj mu domovini Prelog se rado susreće i neformalno druži sa svojim bivšim suradnicima, specijalizantima i doktorandima. Naraštaji hrvatskih kemičara surađivali su na neki način s Vladimirom Prelogom. Na takvim susretima, kao u "Esplanadi" 1973. god. ili pak u Plivinom klubu 1989. god, mogli su se vidjeti na okupu i oni najstariji i oni najmlađi. I kao što reče jedan od prvih Prelogovih suradnika, R. Seiwerth, "Prelogova zagrebačka škola organske kemije dosad neprekidno radi i pomlađuje se." A kako reče dr. V. Šunjić: "Svi znanstvenici iz Hrvatske, koji su kod njega jedno vrijeme boravili, mogli su neposredno osjetiti njegov entuzijazam, potpunu predanost znanstvenom radu, ali i želju da u našu sredinu diseminira moderna znanja i aktualne znanstvene probleme. U tome pogledu je sigurno utjecao na sve nas koji smo boravili u laboratoriju na ETH, a naš uspjeh u širenju takvog pristupa znanstvenom radu i odnosu među kolegama mogu samo drugi ocijeniti."

Lit.

  1. V. Šunjić, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, Pliva Magazin, 10 (1994) 35.



M.D.

NOBEL LAUREATES FOR PEACE IN CROATIA

Zagreb, 1992. god.

potpis V. Preloga na apel za mir u Hrvatskoj

knjiga

privatno vlasništvo (G. Pifat-Mrzljak)

V. Prelog je cijelog života tiho i nenametljivo radio i vrlo rado, kao nitko dotad, diseminirao nove spoznaje u Hrvatsku. Priznanja za to dolaze i izvan struke. Počasni je građanin Zagreba i Osijeka, a u dva navrata dobiva i visoka državna odlikovanja. Domovinski rat duboko se dojmio osamdeset petogodišnjeg Preloga te često javno prosvjeduje. Zajedno s ostalim dobitnicima Nobelove nagrade piše peticije za mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u najnovije vrijeme zahtijeva od švicarskih vlasti ukidanje viza za građane Hrvatske.

Lit.

  1. V. Šunjić, Životni i znanstveni put Vladimira Preloga, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  2. M. Dumić, Moje viđenje nobelovca Preloga kroz zajedničko druženje i rad, tekst predavanja održanog u Zagrebu u organizaciji Družbe "Braća hrvatskog zmaja", 8. travnja 1994.
  3. R. Seiwerth, Hrvatski znanstveni zbornik, 2 (1993) 107.
  4. R. Seiwerth, PLIVA Magazin, 10 (1994) 35.
  5. Nobel Laureates for Peace in Croatia, G. Pifat-Mrzljak, (ur.), Sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.



M.D.