|
Josip Balabanić
ZOOLOG I PALEONTOLOG | |
| Multimedijski obrađen velikan Spiridion Brusina, nalazi se u sklopu prezentacije "16 velikana hrvatskog prirodoslovlja" |
 |
POPIS |
SPIRIDION BRUSINA, IZ BRUSININIH CRTICA O PRIRODOSLOVNOM OZRAČJU U ZADRU, Zagreb, 1872. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb ZADAR U VRIJEME SPIRIDIONA BRUSINE, Zadar, oko 1850. I oko 1905. god., Povijesni arhiv, Zadar VLAHO BUKOVAC, SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1895. god., Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb TERENSKI DNEVNIK S. BRUSINE, MATURANTA ZADARSKE GIMNAZIJE, Zadar, 1864/65. god., Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Brusinina ostavština, Zagreb, BRUSINA KAO GIMNAZIJALAC NA I. HRVATSKOJ IZLOŽBI U ZAGREBU, Zagreb, 1864. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb IVAN K. SADRI, FRANE DANILO, ELENCO NOMINALE DEI GASTROPODI TESTACEI MARINI NEI DINTORNI DI ZARA, Zadar, oko 1865. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, BILJEŽNICA SPECIES INeDITAE, Beč, 1867. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1989. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, Beč, Paris, Moskva, 1882., 1878., 1893. god., Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, CONCHIGLIE DALMATE INEDITE, Beč, 1865. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, VAŽNIJI ZNANSTVENI RADOVI IZ PODRUČJA RECENTNE MALAKOLOGIJE, Zagreb, 1866.-1906. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb BRUSININE ZA ZNANOST NOVE SVOJTE RECENTNIH MEKUŠACA, od 1865. do 1908. godine., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, PRILOZI PALEONTOLOGIJI HRVATSKOJ ILI KOPNENE I SLATKOVODNE TERCIJARNE IZKOPINE DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE, Zagreb, 1874. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, JOSIP JURAJ STROSSMAYER, Đakovo, 1874. god., Arhiv HAZU, ostavština S. Brusine, Zagreb ERNST HAECKEL, PISMO JENSKOG PROFESORA I BIOLOGA SPIRIDONU BRUSINI, Jena, 1875. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, FOSILNI PUŽ ZAGRABICA, Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Zagreb BRUSININA PALEOMALAKOLOŠKA ZBIRKA, Geološko-paleontološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Zagreb HOLOTIPOVI I GENOTIPOVI FOSILNIH MEKUŠACA PO BRUSINI, Zagreb, 1974-1985. god., Geološko-paleontološki odjel HPM-a, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, ATLAS FOSILNIH MEKUŠACA, Zagreb, 1897, 1902. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb BRUSININA ZNANSTVENA PUTOVANJA NA HRVATSKI JUG, Jadran, 1868.-1901. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, DREDŽA, Zadar, 1868. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb NEPOZNATI AUTOR, JAHTA "MARGITA", Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, Leiden, 1895. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, IHTIOLOŠKI RADOVI, Zagreb, Rijeka, 1888-1889. god., Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb (radovi); Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (primjerci) SPIRIDION BRUSINA, PTICE HRVATSKO-SRPSKE S OBZIROM NA OSTALI SLOVENSKI JUG. PRIPREMA ZA HRVATSKO-SRPSKU ORNITOLOGIJU, Beograd, 1888. (1889), 1892. god., Nacionalna i sveučilišna biblioteka i Arhiv HAZU, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, RIBA "MLIJEKO" U DALMATINACA, Zagreb, 1889. god., Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, NARAVOSLOVNE CRTICE SA SJEVERO-ISTOČNE OBALE JADRANSKOGA MORA, Zagreb, 1907-1908. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb CHARLES DARWIN, PISMO SPIRIDIONU BRUSINI, Kent Down, svibanj, 1869. god., Arhiv HAZU, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, MOLBA KR. ZEMALJSKOJ VLADI ZA UTEMELJENJE DRUŠTVA HRVATSKIH NARAVOSLOVACA, Zagreb, 28. kolovoza 1885. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb GLASNIK HRVATSKOGA NARAVOSLOVNOG DRUŽTVA, prvi znanstveni i stručni hrvatski prirodoslovni časopis, Zagreb, 1886. god., Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb IZ BRUSININE KNJIŽNICE, IZVJEŠĆA OCEANOGRAFSKE EKSPEDICIJE KORVETOM "CHALLENGER" (1872-76), Edinburgh, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, DVA BIBLIOGRAFSKA PREGLEDA HRVATSKE ZOOLOGIJSKE LITERATURE, Zagreb, 1880, 1885. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, VLASTORUČNI POPIS 13 SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA, Zagreb, oko 1900. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, PISMO MALAKOLOŠKOG DRUŠTVA IZ LONDONA, London, 8.VI.1896. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb BRUSININA NAZOČNOST U EUROPI NJEGOVA VREMENA, Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb PRIJEDLOG U ČLANSTVO AMERIČKE AKADEMIJE ZNANOSTI, PISMO SPIRIDONU BRUSINI, Washington, 16. listopada 1877. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, POPIS ČLANSTVA STRUČNIH I ZNANSTVENIH DRUŠTAVA, Zagreb, oko 1897. god., Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb SPIRIDION BRUSINA, Zagreb, 1874. god., Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,
RATKO PETRIĆ, PLAKETA "BRUSINA",
Zagreb, 1985. god., Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
|
DETALJAN OPIS KATALOŠKIH JEDINICA |
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, 1872. god. citat (Lit. 1)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
S. Brusina je u svojim Naravoslovnim crticama
napisao: "Za moje doba kad sam sedmi i osmi gimnazialni
razred polazio (1864/65, o.p.) u Zadru je bilo 14 zbirka, većinom
samih konkilija, koje su posjedovali, osim gimnazialnoga kabineta,
Vigil Baldo; Stiepan Barbieri, tajnik dalmatinske vlade; gimnazialni
kateketa Jakop Boglić; gosp. Franjo Böhm, ravnatelj
financije; gosp. Grüll, činovnik glavnog vojničkog
zapovjedničtva; gosp. Josip plem. Höbert Schwarzthalski,
vojni nadpovjerenik; gosp. Josip Ivanić, činovnik
okružnog načelničtva; Katić, vojni tamničar;
Blaž Klećak, činovnik ravnateljstva financije;
Miho Koludrović, činovnik kod zemaljske glavne blagajne;
Dragutin plem. Nagl, nadporučnik topničtva; mladi
Ernest Torre i napokon ja, koj sam kod sve ove gospode stvari
označio i sistematično uredio". Lit.
J.B.
|
|
ZADAR U VRIJEME SPIRIDIONA BRUSINE Zadar, oko 1850. I oko 1905. god. Litografija Zadra po crtežu V. Poireta i uvećana fotografija grada s početka 20. st.
Povijesni arhiv, Zadar
Litografijom želi se dočarati vrijeme
u koje je stasao prirodoslovac S. Brusina, rođen u Zadru 1845.
Želi se svratiti pozornost na razliku izgleda grada Zadra
prema uvećanoj fotografiji s početka 20. stoljeća
kad je Brusina umro (Zagreb 1908). Na litografiji Zadar je, naizgled
ali i stvarno, još tipičan srednjovjekovni primorski
grad, opasan zidinama, što zacijelo budi osjećaj sigurnosti,
ali i statične zatvorenosti. U njemu, međutim, život
vrije a novo vrijeme snažnoga društvenog, gospodarskog
i kulturnog napretka "otvorit" će ga do kraja
stoljeća i učiniti mjestom velikih mogućnosti,
na što simbolično podsjeća fotografija. U nekom
smislu, slika je to i domovine Hrvatske koja otprilike tada prolazi
burno razdoblje ubrzane preobrazbe u građansko društvo,
uz razvoj prirodnih i drugih znanosti, uz snažan kulturni
napredak i buđenje nacionalne hrvatske svijesti, te početke
novog poduzetništva u raznim područjima gospodarskog
života.
J.B.
| |
|
VLAHO BUKOVAC portret prijatelja i znanstvenika prirodoslovca Zagreb, 1895. god. Ulje na platnu
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Ovaj je portret naslikao V. Bukovac svome prijatelju
Brusini, vjerojatno za njegov 50. rođendan (nešto slabije
čitljiv potpis pod slikom: "Prijatelju Brusini V.
Bukovac"). Znanstvenik je naslikan skupa s omiljelim predmetima
svog istraživanja, s kućicama morskih mekušaca
(tritonov rog, puzlatka, kapica). Lit.
J.B.
| |
|
TERENSKI DNEVNIK S. BRUSINE, MATURANTA ZADARSKE GIMNAZIJE Zadar, 1864/65. god. rukopis, 2 svešćića papir, 10 x 17 cm Sign. XV 48/B II 21(1) i (2)
Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Brusinina
ostavština, Zagreb,
Za razumijevanje prirodoslovnih sklonosti S. Brusine,
njegovih ambicija, dobre upućenosti u mnoga stručna
pitanja, u njegov izvrstan dar zapažanja isl. talijanski
pisane bilješke ovih dnevnika mnogo o njemu govore, a izvor
su i drugih podataka. To su dva sveska bilježaka sa "znanstvenog
putovanja" u zadarsku okolicu, na Velebit, u Bukovicu, šibensku
Zagoru, na Krk i dr. u ljeto škol. god. 1864/65.
J.B.
| |
|
BRUSINA KAO GIMNAZIJALAC NA I. HRVATSKOJ IZLOŽBI U ZAGREBU Zagreb, 1864. god. a) diploma b) bilježnica c) vlastoručne bilješke Sign. XV 48 25c; B II 11
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
Ovi izlošci pokazuju Brusinino rano zanimanje
za školjkaše Jadranskog mora, njegovu sustavnost i poduzetnost,
značajke koje će ga krasiti kasnije u istraživačkom
radu. To su a) Diploma Glavnog odbora dalm.hrv.slav. izložbe
o dodjeli mjedene kolajne "za veoma liepu Conhilialnu sbirku"
zadarskom sedmoškolcu gimnazijalcu S. Brusini 1864. godine,
b) Bilježnica u kojoj je popis dalmatinskih školjaka
što ih je S. Brusina, poslao na prvu hrvatsku izložbu
u Zagreb, c) vlastoručna bilješka: Čuvam
rukopisni popis zbirke poslane mjeseca srpnja u Zagrebu (sic!)
1864, koja se sastojala od 750 vrsta i odlika u 1400 komada
(ja sedmoškolac). To su: a) Diploma Glavnog odbora dalm.hrv.slav.
izložbe o dodjeli mjedene kolajne "za veoma liepu Conhilialnu
sbirku" zadarskom sedmoškolcu gimnazijalcu S. Brusini
1864. godine; b) Bilježnica u kojoj je popis dalmatinskih
školjaka što ih je S. Brusina, poslao na prvu hrvatsku
izložbu u Zagreb; c) vlastoručna bilješka: Čuvam
rukopisni popis zbirke poslane mjeseca srpnja u Zagrebu (sic!)
1864, koja se sastojala od 750 vrsta i odlika u 1400 komada
(ja sedmoškolac) Lit.
J.B.
| |
|
IVAN K. SADRI, FRANE DANILO prva znanstvena knjiga u posjedu Spiridiona Brusine Zadar, oko 1865. god. knjižica, 21 cm x 17 cm, 21 str. Sign. xv 48/B II 21/16 (26)
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
U Brusininoj ostavštini ima knjižica što
su je tiskali zadarski liječnik i prirodoslovac Ivan K.
Sandri liječnik i gimnazijski (pa i Brusinin) profesor
prirodopisa na Zadarskoj gimnaziji Frane Danilo. Sadrži popis
morskih puževa i školjaka iz zadarske okolice koje su
oni odredili. Brusina je svojom rukom napisao: Ovo je prva
moja znanstvena knjiga koju sam imao.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA popis dotad nepoznatih dalmatinskih školjaka Jadrana Beč, 1867. god. papir, 17 cm x 20 cm Sign. XV 48/B II 21/15
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
Kao student prirodnih struka na Bečkom sveučilištu
Brusina (1865-1867) je održao nekoliko javnih predavanja
na kojima je govorio o svojim prvim istraživanjima faune
nekih mekušaca Jadranskoga mora. Ova bilježnica s naslovom
Species ineditae, Vindebonae 1867. sadrži popis vrsta
morskih puževa i školjkaša dotad nepoznatih za
Jadransko more Lit.
J.B.
| |
|
Zagreb, 1989. god. fotografija
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Gimnaziju je završio u Zadru, studirao prirodne
struke u Beču, bio pristav u zagrebačkome Narodnom
muzeju (od 1868), ravnatelj Hrv. narodnog zoološkog muzeja
(do 1900), prvi profesor na Katedri za zoologiju novoga zagrebačkog
Sveučilišta (od 1875. do 1900), utemeljitelj Hrvatskoga
naravoslovnog družtva (1885), pokretač i prvi urednik
njegova Glasnika (od 1886), prvi javni pristaša i
promicatelj darvinizma u Hrvatskoj, član Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika
(od osnutka 1900), ravnateljstva Hrvatskoga glazbenog zavoda,
mnogobrojnih akademija znanosti i prirodoslovnih društava
u Europi i Americi. Bio svestrani zoolog, sa zapaženim radovima
s područja ihtiologije, ornitologije, malakologije i mamalogije.
Svjetski poznat svojim istraživanjima u paleontologiji mekušaca
Hrvatske i jugoistoka Europe. U tom znanstvenom području
sveukupno je odredio oko 600 novih neogenskih vrsta i podvrsta
mekušaca, od kojih se velik dio u znanosti održao. Velike
su mu zasluge i u organizaciji muzejskoga prirodoslovnog rada.
U svome zoološkom muzeju popunio je i uredio dragocjene zbirke
mekušaca, ptica, riba i drugih životinja, učinivši
ga jednim od poznatijih u ovom dijelu Europe. Prvi se u nas zalagao
za hrvatsko usmjerenje k moru: za znanstvano istraživanje
i razumno iskorištavanje bioloških i drugih bogatstava
Jadrana, za umjetni uzgoj riba, rakova, školjaka. Lit.
J.B.
| |
|
paleomalakolog svjetskog glasa Beč, Paris, Moskva, 1882., 1878., 1893. god. fotografija tri članka (Lit. 1-3) Inv. br. 54/V-VIII/0 VII 10
Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb Spiridion Brusina, ustanovio je oko 550 novih vrsta fosilnih gastropoda i školjkaša, te 20 rodova, odnosno podrodova. Njegova velika zbirka, koju je većim dijelom osobno prikupio iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih područja, čuva se u depou Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Originalni tipovi vrsta izdvojeni su u zbirku holotipova, koja je prema međunarodnoj klasifikaciji nulte kategorije i prema tome je izvanredno važna za Hrvatsku, i bez sumnje jedna od najvrednijih zbirki muzeja.
Brusina je osim u Zagrebu objavljivao svoje radove
i u Beogradu, Sarajevu, Beču, Frankfurtu, Berlinu, Parizu,
Budimpešti, Kielu, Pisi, Londonu, Moskvi, Washingtonu i drugdje.
Da je Brusina cijenjen među prirodoslovcima, svjedoči
i to, što su mu posvetili (dakle imenovali prema njemu) oko
50 vrsta. Lit.
Z.J.P.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA rad o nepoznatim vrstama morskih i kopnenih puževa i školjaka Dalmacije Beč, 1865. god. Separat, 14,5 cm x 22 cm Sign. F-V-9
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
To je prvi Brusinin znanstveni rad kojim je najavio
svoja zoološka istraživanja u području faune
hrvatskih recentnih morskih i kopnenih mekušaca. Među
devedesetak dotada nezabilježenih vrsta za Dalmaciju, Brusina
daje 40 vrsta i 9 varijeteta puževa i školjkaša
iz Jadrana novih za znanost, te postavlja čak i jedan novi
rod (Danilia). Rad je nastao kao i ubuduće stalno
prisutne težnje mladog biologa da sastavi cjelokupnu faunu
svoje domovine Hrvatske. Lit.
J.B. i V.Š.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, 1866.-1906. god. Sedam knjiga, 15 x 22 cm Sign. 1) F-V-10; 2) F-V-13; 3) F-V-14; 4) F-V-23; 5) V-IX; 6) V-IX; 7) V-IX.
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Izlaganjem nekih Brusininih radova s područja
recentne malakologije dokumentira se Brusina kao veliki stručnjak
u području morskih, slatkovodnih i kopnenih mekušaca.
Opisao je velik broj novih vrsta i podvrsta. Kao izvanredan zapažač
ustanovljuje sličnosti i razlike poznatih svojti, uspostavlja
među njima nove srodstvene odnose, i pri tom postavlja nove
rodove. Njegova važnost nije samo u opisu za znanost novih
vrsta, podvrsta i rodova već i u kritici rada drugih malakologa
suvremenika. Prvi daje potanje podatke o rasprostranjenju kopnenih
i slatkovodnih mekušaca na području Hrvatske. Lit.
V.Š.
| |
|
BRUSININE ZA ZNANOST NOVE SVOJTE RECENTNIH MEKUŠACA Izbor nekoliko novih vrsta i rodova Svojte su opisane u razdoblju od 1865. do 1908. godine. Tri kutije: dvije dimenzije 50 x 40 cm (u jednoj morski puževi, u drugoj morski školjkaši), jedna kutija 30 x 20 cm s kopnenim puževima, inv. br. Brusinine zbirke 100, 304, 1062, 1205, 1596, 1641, 1758, 1898, 2434, 2518, 2586, 2608, 2767, 2845; inv. br. Opće zbirke recentnih mekušaca: 4011, 3496.
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel,
Zagreb Brusina je u svome dugogodišnjem malakološkom radu otkrio više od sto za znanost novih vrsta i podvrsta recentnih puževa i školjkaša. Većim dijelom su to morski, jadranski mekušci, a manjim dijelom kopneni i slatkovodni. Osim vrsta i podvrsta, ustanovio je i nove rodove mekušaca. Većina njegovih novih svojti još je validna pa su njegovo ime i rad u recentnoj malakologiji nezaobilazni i danas. Često je, da bi iskazao svoje domoljublje, nazvao novootkrivene svojte po Dalmaciji, Hrvatskoj, Novigradu, po svome zadarskom starijem prijatelju malakologu G. B. Sandriju, po svome gimnazijskom profesoru Frani Danilu, po botaničarki Mariji Cattani, po malakolozima i kolekcionarima M. Sabljaru, F. Erjavecu. Sam je to obrazložio napisavši kako je želio da svijet i tako dozna za hrvatske velikane. Izlažu se: Morski puži: Zizyphinus typus Nardo novegradensis Brus.; Phasianella tenuis Mich. hoeberti Brus.; Setia ochroleuca Brus.; Rissoa oenonensis Brus.; Scalaria kuzmići Brus.; Turbonilla emaciata Brus.; Lamellaria kle_aki Brus.; Columbella decollata Brus.; Morski školjkaši: Pecten dalmaticus Brus.; Ostrea sandrii Brus.; Montacuta daniloi Brus.; Cardium edule L. sebenicense Brus.; Donax cattanianus Brus.; Tellina daniliana Brus. Kopneni puži: Rodovi: Vidovicia Brus., Erjavecia Brus., Kuzmicia Brus.,
vrste: Trichia erjaveci Brus.; Hyalina
kuzmici Brus., Strigillaria sabljari Brus., Campylaea
umbilicaris var. croatica Brus., Clausilia leucopleura
Brus.
J.B. i V.Š.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA fosilni mekušci iz Hrvatske Zagreb, 1874. god. knjiga (Lit. 1)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,
Važno Brusinino djelo, kojim je on "otkrio
područje gdje je mogao nizati znanstvene radove, jer je
bilo novo gotovo sve što se nalazilo u našim brakičnim
i slatkovodnim neogenskim naslagama" (Kochansky-Devidé,
1975). U ovom djelu obradio je oko 170 taksona iz raznih krajeva
Hrvatske, od čega je 80 novih, prikazanih na 7 tabli. Brusinin
rad na hrvatskom jeziku izašao je u Radu Akademije, a posebnim
reprezentativnim izdanjem istog rada na njemačkom jeziku
(Fossile Binnen-Mollusken aus Dalmatien, Kroatien und Slavonien
nebst einem Anhange, Deutsche vermehrte Ausgabe der kroat.
im Rad 28 (1874) erschienen Abhandlung. Actienbuchdruckerei, Zagreb,
1974.) Brusina je htio, očito, i svjetskoj znanstvenoj
javnosti, svratiti pozornost na otvorenje novoga hrvatskog Sveučilišta
(1874). To izdanje posvećeno je biskupu Josipu J. Strossmayeru,
vrlo utjecajnom i zaslužnom Hrvatu svoga vremena u Hrvatskoj,
ali i izvan nje, a u znak zahvalnosti što je izgradio i osnovao
Akademiju znanosti i umjetnosti. Sačuvano je Strossmayerovo
pismo kojim je takvu posvetu prihvatio. Lit.
J.B. i Z.J.P.
| |
|
Pismo đakovačkog biskupa Spiridionu Brusini Đakovo, 1874. god. Sign. XV 48
Arhiv HAZU, ostavština S. Brusine, Zagreb Vrlo je zanimljivo pismo biskupa J.J. Strossmayera Brusini. Brusina ga je zamolio da mu smije posvetiti svoju opsežnu studiju Fossile Binnen-Mollusken koju je na njemačkom jeziku htio objaviti prigodom otvorenja modernog Sveučilišta u Zagrebu. Izrazio je svoju nadu i uvjerenje da će biskup to prihvatiti jer evolucionizam koji se u knjizi zastupa polazi isključivo od utvrđenih podataka. Strossmayer je odgovorio: Ja primam drage volje i sa zahvalnošću posvetu koju mi nudite. Ja držim zaista da je neizmjerna bludnja, koja se nikojim pravo znanstvenim razlogom opravdati neda, mnjenje Darwinovo o postanku čovječjem i nebi nipošto primio posvetu djela, koje bi tu bludnju branilo. Ali mi je poznato da u theoriji Darwinovoj ima mnogo stvari istinitih i vjerojatnih, koje se na mnoge stvari i pojave u naravi upraviti mogu. Zato Vašu ponudu primam. S najodličnijim poštovanjem ostajem Vam prijateljem. 7/6. 1874. Strossmayer
biskup Lit.
J.B.
| |
|
ERNST HAECKEL Jena, 1875. god. pismo
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb Ovo pismo donosimo kao dokument isprepletanja zbivanja raznih razina intelektualnog života u kojima je Hrvatska posvema svjetski sudionik. Brusina šalje svoju knjigu o fosilnim mekušcima kontroverznom i vrlo poznatom profesoru E. Haeckelu. On mu čestita na solidnoj znanstvenoj studiji koja polazi s evolucionističkih polazišta i ujedno uočava kako je djelo posvećeno biskupu J.J. Strossmayeru. Kako je to povijesno vrijeme neposredno nakon I. vatikanskog koncila, gdje se Strossmayer pročuo svojim govorima kojima se protivio usvajanju dogme o papinskoj nezabludivosti, E. Haeckel ističe kako ga zbog toga cijeni. Haeckel tako piše:
Ich habe mich sehr gefreut dass Sie in Ihren malakologischen
Arbeit die Descendenz-Theorie verwerthet haben, und hoffe, dass
dieselbe unter der Authorität der Bischoff Strossmayer (den
ich als Gegner der Infallibilität vererhe!) guten Eingang
bei Ihren Landeleuten finden wird. Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Okrugljak kraj Zagreba, gornji pont (6-7 milijuna godina) Kutijice s primjercima raznih vrsta roda Zagrabica.
Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga
prirodoslovnog muzeja, Zagreb "Fosili su nađeni u najvećoj blizini glavnog grada. To je jedna prekrasna dolina koja je najbliža i najdostupnija gradu", (Brusina, 1884) "Novi rod obuhvaća oblike, koji se svuda mogu smjestiti, a ipak nigdje pravo ne pristaju. Zato sam bio ponukan za taj aberantni tip predložiti vlastiti rod, koji je nazvan prema našem gradu Zagrebu - ZAGRABICA (od lat. Zagrabia)", (Brusina, 1884). Brusina (1884) opisao je 5 vrsta tog novog roda iz Okrugljaka, a kasnije još 2 vrste iz Srijema (1897). Sabba Stefanescu (1896) opisao je jednu vrstu iz Rumunjske, a Wenz (1942) jednu vrstu iz rum. Banata.
Ovdje su izloženi: Zagrabica naticina
Brusina, Z. ampullacea B., Z. maceki B., Z. cyclostomopsis
B., Z. folnegovici B., Z. rossi B., Z. rhytiophora
B., Z. reticulata SABBA, Z. carinata WENZ. Lit.
Z.J.P. i J.B.
| |
|
BRUSININA PALEOMALAKOLOŠKA ZBIRKA Fosilni puževi i školjke iz raznih područja Hrvatske Dalmacija, srednji do gornji miocen (19-11 milijuna godina) Okrugljak kraj Zagreba, Najgornji miocen (7 milijuna godina) Slavonija, Pliocen (oko 4 milijuna godina) Plitka ladica s fosilnim puževima i školjkama u 11 kutijica, 25x45 cm inv. br. a) 239, b) 1299, c) 1329, d) 1332, e) 1561, f) 1562, g) 1701, h) 1802, i) 25, j) 146, k) 1121
Geološko-paleontološki odjel Hrvatskog
prirodoslovnog muzeja, Zagreb Brusinina paleomalakološka zbirka (čiji je mali dio ovdje predstavljen) značajna je jer ju je prikupio i obradio Hrvat, u ono doba kad su više mogućnosti, a s time i znanja, kao i prednosti, imali Austrijanci. Ta zbirka znači da su nove fosilne vrste nađene u Hrvatskoj prvi put, dobile hrvatska imena i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a ne u Beču. Najvredniji originalni primjerci vrsta izdvojeni su u jedinstvenu zbirku hrvatskih holotipova.
Izloženi su: a) Zagrabica mačeki
BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), b) Melanopsis dalmatina
BRUSINA (Dalmacija - Župića potok-Sinj), c) Melanopsis
croatica BRUSINA (Slavonija - Čaplja-Podvinje), d)
Melanopsis misera BRUSINA (Dalmacija - Lučane),
e) Fossarulus tricarinatus BRUSINA (Dalmacija - Sv. Kata
- Lučane), f) Pseudamnicola stosićiana BRUSINA
(Dalmacija - Miočić), g) Neritodonta lorkovići
BRUSINA (Dalmacija - Miočić), h) Viviparus dežmanianus
BRUSINA (Slavonija - Kovačevac - N. Gradiška), i)
Congeria alata BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), j) Limnocardium
zagrabiensis BRUSINA (Okrugljak kraj Zagreba), k) Unio
pucići BRUSINA (Slavonija - Sv. Linard kraj Cernika,
blizu N. Gradiške). Lit.
Z.J.P.
| |
|
HOLOTIPOVI I GENOTIPOVI FOSILNIH MEKUŠACA PO BRUSINI Zagreb, 1974-1985. god. Katalog holotipova rješenje o proglašenju "0" kategorije 3 primjerka genotipova i 5 primjeraka holotipova.
Geološko-paleontološki odjel HPM-a, Zagreb
Zbirka unikatnih primjeraka izumrlih biljnih i životinjskih rodova i vrsta ima posebnu znanstvenu i kulturnu vrijednost, te je Rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu 1985. godine uvrštena u "0" kategoriju vrijednosti pokretnih spomenika kulture. Listajući Katalog holotipova (1974), može se zapaziti da su od ukupnog broja školjkaša i gastropoda oko 90 % Brusinine nove vrste. Zbirka holotipova ubraja se među najvrednije u ovom dijelu Europe. Najveći dio zbirke potječe iz slatkovodnih međusobno izoliranih bazena, pa zato ima tako mnogo novih rodova i vrsta.
Brusina je u paleontološku znanost uveo dvadesetak
novih rodova fosilnih mekušaca kao: Zagrabica, Boskovicia,
Lytostoma, Papyrotheca, Orygoceras, Micromelania itd, koji su
i danas validni. Miocen i pliocen (20-2 milijuna godina). Nalazišta
su pretežno u Hrvatskoj, ali ima ih iz Bosne i Hercegovine,
Srbije sa Srijemom, Madžarske, Rumunjske, Austrije I Bugarske
iz doba miocena I pliocena (20-2 milijuna godina).
Z.J.P.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA paleontološka monografija u dva dijela Zagreb, 1897, 1902. god. 2 knjige formata 32x24 cm Inv. br. 104, 105
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb "Gragja" se sastoji od uvoda na hrvatskom i francuskom jeziku, s podacima o geološkoj starosti, općenito o lokalitetima, te popis određenih vrsta. Zatim slijedi sustavni dio sa sinonimijom, nalazištima i povećanjima fosila, te 21 tabla fosila, na kojima su prikazana 224 taksona. "Iconographia" je atlas, koji se sastoji od 30 majstorski izvedenih tabli s popisom vrsta. Tu je među ostalim prikazano oko 400 Brusininih vrsta.
Premda ta djela nisu bila popraćena opisima
vrsta, Brusina se upravo zahvaljujući njima uvrstio među
vodeće svjetske paleomalakologe svoga vremena. O tome svjedoče
recenzije i komentari vrhunskih suvremenih paleontologa, u kojima
su mu odali priznanje. Među njima su bili Hörnes (Graz),
Neumayr i Fuchs (Beč), Kobelt (Frankfurt), Dautzenberg
(Pariz). Lit.
Z.J.P.
| |
|
BRUSININA ZNANSTVENA PUTOVANJA NA HRVATSKI JUG Jadran, 1868.-1901. god. poster - prikaz putovanja
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Prirodoslovac 20. st. na vrhuncu je svoga istraživačkog nastojanja kad svoje spoznaje potvrdi pokusom. Ima, međutim, mnogo prirodoslovnih struka koje više spadaju u prirodopis (historia naturalis), gdje je bitan izlazak na teren, smišljeno (redovito ciljano) traženje, promatranje, bilježenje opažanja i prikupljanje prirodnina (minerala, biljaka, životinja isl. kao dokumenata). Takva istraživanja biološkoj znanosti uvijek su bila potrebna, a tako će biti i ubuduće. Radi svojih zooloških i paleobioloških istraživanja Brusina je u više navrata (od 1868. do 1901) putovao, boraveći često i izvan Domovine. Ovdje se slikovito ukazuje na njegova putovanja iz Zagreba u Primorsku Hrvatsku radi obogaćivanja muzejskih zbirki i istraživanja fosilne i recentne faune:
Zagreb-Zadar-Split-Sinj-Dubrovnik, u proljeće
1868. god; Rijeka-podno Velebita-Nin-Zadar, 1871. god; Zadar-Novigradsko
more-okolica Splita, 1873. god; Hvar (dva mjeseca, skupa s Lazarom
Carem), 1882. god; istraživačko putovanje jahtom "Margita":
Kraljevice te razna mjesta na unutrašnjim hrvatskim otocima
i kopnu do Budve, i preko vanjskih otoka do Istre, Trsta i Kraljevice,
1894. god; od Zadra do Dubrovnika, 1901. god.
J.B.
| |
|
Naprava kojom je Brusina prvi u nas, i među prvima u svijetu, istraživao pridnenu (betosku) faunu i floru Jadrana Zadar, 1868. god. uređaj (rekonstrukcija 1988. god.)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Ovakvu napravu Brusina je sam konstruirao, vjerojatno
savjetujući se s uglednim istraživačem života
morskih dubina Jeffreysom, koji je boravio kod njega u Zadru 1867.
U svakom slučaju, činjenica je da je Brusina ubrojen
među pionire istraživanja života morskih dubina
i da je dredžu prvi upotrijebio na Jadranu. Prvi put, kako
je sam zapisao, 1. svibnja 1868, što je označeno kao
"rođendan hrvatske biologije mora". Opis njegova
"stroja" u glasilu Belgijskoga malakološkog društva
(1869): Ova dredža ima oblik piramide s trokutnom osnovicom.
Ta osnovica oblikovana je od tri spljoštene željezne
šipke spojene u trokut. One nisu više od 7 cm široke
i oko 1 cm debljine. Jedna strana svake naoštrena je poput
noža dok su po rubu na drugoj strani izbušene rupice
u koje se učvrsti mreža. Svaka šipka duga je
oko 55 cm. Na svakom uglu zataljena je po jedna okrugla željezna
poluga, od 2 do 2.5 cm promjera, dužine od oko 55 cm. Te
tri pluge sjedinjuju se u vrhu piramide i u točki njihova
spajanja nalazi se prsten na koji se veže konopac. Mreža
je u obliku vreće i mora biti vrlo čvrsta... Lit.
J.B.
| |
|
NEPOZNATI AUTOR rana hrvatska istraživačka ekspedicija Jadranom akvarel
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Slika prikazuje školski brod nautičke
škole u Bakru, kojim su hrvatski prirodoslovci, predvođeni
Brusinom i uz pomoć Kr. zem. vlade, ljeti 1894. prvi put
sustavnije obavili razna biološka, geološka i geografska
istraživanja hrvatske obale od Istre do Boke. Jahta je bila
duga 33 m, nosivosti 54 tone, s parnim strojem od 20 KS, te jedriljem
na dva jarbola (Hoić 1896). Uz Brusinu u ekspediciji su
sudjelovali: M. Kišpatić, I. Hoić, V. Hržić,
J. Beyer, A. Langhoffer i N. Damin. Koliko su bili važni
postignuti rezultati istraživanja, o kojima su izvijestili
sudionici puta (izvješće S. Brusine 1896a,b), toliko
je bilo osobito važno što su se Hrvati, gospodarski
slabi i geopolitički razbijeni, pokušali uključiti
u znanstvena proučavanja Jadrana. Lit.
J.B.
| |
|
Faunističko izvješće nakon hrvatske pomorske "ekspedicije" Leiden, 1895. god.
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Ovaj je rad važan s nekoliko razloga. Prvo,
zbog iznimno vrijednih faunističkih podataka za Jadran.
U njemu su popisane čak 132 svojte (taxa), od kojih je
21 bila nova za Jadransko more. Neke, osobito rjeđe, posebno
su obrađene. Zatim, u njemu se izvješćuje o nalazu
nekih sjevernomorskih vrsta mnogočekinjaša u području
Kvarnera, kojima je Brusina, uz već od J.R. Lorenza iznesenu
problematiku škampa Nephrops norvegicus i koralja
Virgularia mirabilis, potkrijepio tzv. borealnu teoriju
podrijetla kvarnerske faune (Zavodnik 1983). Naposljetku, ovo
je prvi referat kojim je jedan hrvatski znanstvenik
izvijestio o svojim istraživanjima Jadranskog mora na nekome
međunarodnom znanstvenom skupu (Tešić, 1963, Zavodnik,
1991). Kao zoolog i vođa istraživačkog putovanja
duž hrvatske obale 1894. god. Brusina je o tome 1895. referirao
na kongresu u Leydenu pod naslovom Faunistisches von der Adria-Excursion
der Jacht "Margita", što je objavljeno u Lit. 1.
Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, Rijeka, 1888-1889. god. radovi (Lit. 1-2) primjerci morskih riba i sisavaca
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb (radovi); Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (primjerci)
Nekoliko ihtioloških djela gdje je Brusina opisao
morske pse Sredozemlja i Crvenoga mora, zatim sudjelovao u izradbi
trojezičnog rječnika narodnih naziva riba, gdje
se navode njihova imena, osim na stručnom latinskom, još
i na mađarskom, hrvatskom i talijanskom jeziku i zanimljiv
rad o ribljem mlađu u Jadranu koji se lovi u velikim količinama
kao poslastica, a on upozorava na velike štete koje time
nastaju za ribarstvo. Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Brusinino djelo u dvai dijela Beograd, 1888. (1889), 1892. god. knjige
Nacionalna i sveučilišna biblioteka i
Arhiv HAZU, Zagreb
Brusina je mnogo učinio za razvoj hrvatske
ornitologije, a često se ističe kako je ovim djelom
udario temelje i srpskoj ornitologiji. Djelo je spremao dugo i
u njemu je, između ostaloga, pokušao ponuditi domaće
nazivlje za ptice. Bio je silno razočaran velikim tiskarskim
pogreškama koje su napravljene jer probne otiske nije ni
dobio na korekturu. Sam je na razne strane svijeta slao vlastoručno
ispravljene primjerke knjige. Zanimljiv je takav jedan primjerak
koji se čuva u sklopu njegove ostavštine u Arhivu
HAZU i koji se ovdje izlaže. Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Prvi glas u prilog osnivanju hrvatske biološke postaje za istraživanje Jadrana Zagreb, 1889. god. članak (Lit. 2)
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb Brusina (Zadar, 1845 - Zagreb, 1908), kao znameniti zoolog, paleomalakolog, muzealac i darvinist, prvi je među hrvatskim prirodoslovcima uočio golemu gospodarsku važnost Jadranskog mora. Zato je vrlo rano počeo proučavati faunu Jadrana i na tome neumorno radio četrdesetak godina. Ujedno je prvi u nas progovorio i pisao (1889, 1892, 1893) o potrebi osnutka hrvatske postaje za znanstveno istraživanje Jadranskog mora, te o mogućnostima umjetnog uzgoja riba, rakova i školjkaša. Sam je ostavio za ono doba dosta cjelovit popis faune naših morskih riba, rakova i sisavaca, poticao je i surađivao s nekim prvim morskim ribogojiteljima (Smirčić na Lošinju), a poticaj oko osnutka hrvatske postaje za proučavanje Jadrana bio je u tome političkom i gospodarskom trenutku Hrvatske neostvariv. Urodit će plodom tek gotovo pola stoljeća kasnije otvaranjem Oceanografskog instituta u Splitu (1930). Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, 1907-1908. god. Dio četvrti u tri nastavka Sign. F V 33
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Popisati faunu ili floru nekog područja ili
neke zemlje znači osigurati temeljni preduvjet za sva ostala
složenija proučavanja, iskorištavanja, zaštitu
isl. Brusina je sebi postavio kao zadaću sastaviti faunu
Jadrana. S vremenom je vidio svu složenost takva pothvata,
ali od njega nije odustajao pa je potkraj života u četvrtom
i posljednjem (specijalnom) prilogu svojih poznatih Naravoslovnih
crtica sa sjevero-istočne obale Jadranskoga mora između
ostalog, sastavio za tada najpotpuniji popis faune Jadranskoga
mora, navodeći čak 563 različite svojte krenjaka,
spužava, žarnjaka, koralja, kolutićavaca, mahovnjaka,
ramenonožaca, bodljikaša, puževa, glavonožaca,
rakova, riba, sisavaca i nekih uz more vezanih ptica. Lit.
J.B.
| |
|
CHARLES DARWIN Kent Down, svibanj, 1869. god. pismo inv. br. XV 48
Arhiv HAZU, Zagreb Iste godine kad je u Hrvatskoj održano prvo predavanje o Darwinu i darvinizmu, 1869. god. (Vukotinović, 1870) mladi hrvatski prirodoslovac i pristav u Narodnome zemaljskom muzeju u Zagrebu, Spiridion Brusina (1845-1905) pisao je, tada već znamenitom znanstveniku Charlesu Darwinu (1809-1882), a ubrzo nakon toga, u svibnju 1869, Darwin mu je odgovorio. To pismo pronađeno je u prije desetak godina otkrivenoj Brusininoj ostavštini. Brusina je od velikog prirodoslovca bio zamolio njegovu fotografiju kako bi i njome uresio diplomu društva hrvatskih naravoslovaca što ga je kanio osnovati. Darwin mu je ovim pismom uzvratio poželjevši uspjeh budućoj ustanovi (tj. Hrvatskome naravoslovnom družtvu). U prijevodu pismo glasi:
"Poštovani Gospodine. S velikim zadovoljstvom
šaljem Vam fotografije Sir C. Lyella
i Prof. Owena za koje mislim da se općenito smatraju našim
najizvrsnijim prirodoslovcima. Pridodajem, po Vašoj želji,
i svoju fotografiju. S najboljim željama za uspjeh Vaše
ustanove i uz osobito poštovanje ostajem Vaš Charles
Darwin". Lit.
J.B.
| |
|
MOLBA KR. ZEMALJSKOJ VLADI ZA UTEMELJENJE DRUŠTVA HRVATSKIH NARAVOSLOVACA Zagreb, 28. kolovoza 1885. god. izvorna Molbenica papir, 21 x 33,5cm
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Kronologija osnutka Hrv. naravoslovnog družtva. Prvi koji je pisao o potrebi takva društva u Hrvata bio je senjski kanonik i gimnazijski profesor prirodnih znanosti Viktor Mihailović (1864), a zatim neovisno o njemu, S. Brusina u Zadru (1868). Godinu dana kasnije Brusina u Zagrebu s prijateljem, pravnikom, Gj. Kontakom, piše nacrt Pravila za jedno takvo društvo. Brusina je ponovno 1878. god. sastavio nova Pravila, ali do osnutka društva hrvatskih naravoslovaca ni tada ne dolazi. Glavni je tome razlog što je broj prirodoslovaca u Hrvata još bio premalen i, što je važnije, zacijelo još ne bijaše dovoljno onih koji bi financirali takav pothvat.
Izvorna je Molbenica Privremenog odbora za osnutak
Hrv. naravoslovnog družtva Zemaljskoj vladi od 28. kolovoza
1885, s njenim otpisom od 15. listopada iste god. Molbenicu su
potpisali Brusina, Pilar i Gavazzi, a otpis Vlade gradski načelnik
Badovinac.
J.B.
| |
|
GLASNIK HRVATSKOGA NARAVOSLOVNOG DRUŽTVA prvi znanstveni i stručni hrvatski prirodoslovni časopis Zagreb, 1886. god. prvo godište časopisa
Nacionalna i sveučilišna biblioteka,
Zagreb Prva svrha Hrvatskoga naravoslovnog družtva utemeljenog 1885. bila je:
"Unapredjenje naravoslovnih znanosti u obće
a proučavanje na poseb prirodnih odnošaja Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije..." (Paragraf 5. prvih Pravila). Bilo
je predviđeno da će društvo nastojati postići
tu svoju prvu svrhu organiziranjem javnih predavanja, poduzimanjem
"znanstvenih izleta" isl., ali je na prvom mjestu bilo
predviđeno da će HND "izdavati Glasnik hrvatskoga
naravoslovnog družtva, a po mogućnosti i drugih
znanstvenih djela". Najvažnije činjenice vezane
uz ovaj časopis dalekosežne važnosti: 1) to je
prvi hrvatski znanstveni časopis uopće koji je izrijekom
htio izdavanje rezultata istraživanja na svjetskim jezicima
(latinski, francuski, engleski, talijanski...); 2) time se htjelo,
i u tome uspjelo, uspostaviti osobito plodnu razmjenu časopisa
i knjiga sa svijetom; 3) Glasnik je bio ishodište
Biološkog glasnika, kasnijega uglednog časopisa Periodicum
biologorum koji izlazi i danas, te Glasnika matematičkog,
fizičkog i astronomskog. Lit.
J.B.
| |
|
IZ BRUSININE KNJIŽNICE Edinburgh, tvrdo uvezane knjige, 32,5 x 27 cm
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Brusina je knjige Izvješća oceanografske
ekspedicije korvetom "Challenger" (1872-76) nabavio
za muzejsku knjižnicu kao dar engleske vlade. Izvješća
su izašla u 32 velika sveska, k tome jedan znatno tanji svezak
portreta sudionika ekspedicije koju je vodio istraživač
Wyville Thomson. Pretražen je gotovo cijeli Atlantski i Tihi
ocean, te dio antarktičkih voda Indijskog oceana. Opskrbljena
tada najmodernijim spravama ekspedicija je istraživala fizička
i kemijska svojstva mora na raznim dubinama, geologiju i biologiju
oceana, struje, te je obavila razna meteorološka i magnetska
mjerenja. Skupljene su bogate zbirke. To je ilustracija bogatstva
što ga je S. Brusina u više od 30 godina djelovanja
u Muzeju prikupio u vrlo vrijednoj knjižnici Hrvatskog narodnog
zoološkog muzeja koju je iz temelja stvorio. Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, 1880, 1885. god. faksimili (Lit. 1-2)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Brusina je bio među rijetkima u nas koji su rano
shvatili veliku važnost znanstvenih bibliografija. On je
sebi i istraživačima suvremenicima bitno pomogao popisavši
iscrpno što je iz područja zoologije napisano u Hrvatskoj,
ili od Hrvata izvan domovine, od početka 40-ih godina do
potkraj 19. stoljeća. Ovdje se navode dva takva rada, a
ostale bibliografske jedinice su osobito u Glasniku hrv. naravoslovnog
društva (npr. 1900). Lit.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, oko 1900. god. papir, bilješka, A4
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
Raspon Brusinine aktivnosti vidi se i iz ovog popisa
gdje su kongresi, znanstveni skupovi i sl., gdje je obično
držao referat: Graz (1875), Salzburg (1881), Beč
(1884), Pariz (1889), Budimpešta (1891), Moskva (1892, dva
kongresa), Bordeaux (1895), Leyden (1895), Cambridge (1898), Sarajevo
(1899), Pariz (1900)
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA London, 8.VI.1896. god. papir, 15 cm x 17 cm Sign. xv 48
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
Brusina je bio član mnogih uglednih znanstvenih
društava i akademija. Ovdje je pismo koje mu je 8. lipnja
1896. uputilo londonsko Malakološko društvo moleći
njegov pristanak da ga se predloži i izabere za člana.
J.B.
| |
|
BRUSININA NAZOČNOST U EUROPI NJEGOVA VREMENA karte svijeta s oznakama nazočnosti
Hrvatski priridoslovni muzej, Zagreb
Iako je kapitalna djela Brusina objavio u Zagrebu,
njegovi radovi tiskani su može se reći u svim zoološkim
i paleontološkim časopisima Europe, koji su izlazili
u petnaestak europskih gradova (Beč, Berlin, Frankfurt
am Main, Moskva, Leiden, Budimpešta, Bruxelles, Pisa, itd.).
Osobno je sudjelovao na mnogim zoološkim kongresima, i bio
član mnogih europskih, pa čak i izvaneuropskih društava
i akademija. Sve to govori o Brusini znanstveniku svjetskog značaja.
Z.J.P. i V.Š.
| |
|
PRIJEDLOG U ČLANSTVO AMERIČKE AKADEMIJE
ZNANOSTI Washington, 16. listopada 1877. god. pismo, papir, 15 cm x 17 cm
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb
Iz Državnog ureda za geološke i geografske
premjere Države New York, iz Washingtona, Brusini javljaju
da su ga predložili Prirodoslovnoj akademiji u Philadelphiji
za dopisnog člana te da je izabran jednoglasno.
J.B.
| |
|
SPIRIDION BRUSINA Zagreb, oko 1897. god. autorova bilješka Sign. XV 48/B II 25 c/20
Arhiv HAZU, Brusinina ostavština, Zagreb Koliko je Brusina bio poznat i cijenjen vidi se i po tome u kolikim je stručnim društvima ili akademijama znanosti bio član. Sam je oko 1897. ostavio ovakav popis: Dopisni član belgijskoga malakološkog društva u Bruselju (4. kolovoza 1867), prirodoslovnoga društva "Isis" u Draždjanih (valjda Dresden, o.p.) (25. ožujka 1870), carsk. društva prirodoslovaca u Moskvi (15. listopada 1870), jugosl. akademije znanosti i umjetnosti u zagrebu (24. listopada 1870), c. kr. geološkog društva u Beču (15. rujna 1870), prirodoslovnoga društva u Gradcu (1. siječnja 1874), jadranskoga društva prirodnih znanosti u Trstu (15. lipnja 1874), društva znanosti i umjetnosti u Bajoni (1874), pravi član jugosl. akademije itd. (23. studenog 1874), izvanjski član fizikalno-ekonomskog društva u Pruskom Kraljevcu (8. prosinca 1874), dopisni član društva prirodoslovaca u Moskvi (2. travnja 1875), prirodoslovnog društva u Brnu (14. travnja 1875), društva prirodoslovaca na sveučilištu u Harkovu (20. travnja 1875), talijanskoga prirodoslovnog društva u Milanu (31. siječnja 1875), prirodopisnog društva u Augsburgu (2. prosinca 1876), akademije znanosti i umjetnosti u Palermu (17. prosinca 1876), prirodoslovnog društva u Regensburgu (28. prosinca 1876), Senkenberškoga prirodoslovnog društva u Frankfurtu n/M (31. listopada 1888), carskog društva prijatelja prirodnih nauka, antropologije i etnografije u Moskvi (7. listopada 1889, po starom), kr. ugarske kademije znanosti u Budimpešti (5. svibnja 1891), začastni član car. društva prijatelja znanosti itd. u Moaskvi (13. listop. 1892. po starom), dopisni član zemaljskoga društva za ribarstvo u Krakowi (14. listopada 1892), francuskoga zoološkog društva u Parizu (11. travnja 1893), začasni član "seljačkoga gospodarskog društva Dalmacije" u Zadru (1. ožujka 1896), dopisni član ugar. central. bureau-a za ornitološko motrenje (1. jula 1894)"
J.B.
| |
|
Zagreb, 1874. god. fotografija (Lit. 2)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb,
Uvećana fotografija kanjona Zrmanje s Novigradskim
morem i Brusinine riječi: Da su ove strane stranome
svietu poznate pa da čovjek nađe u Novigradu i Obrovcu
onih udobnosti koje putnik za zabavu traži, ne dvojim da
bi svake godine ljudi vrvili da se dive onoj divoti prirode koju
ne možemo perom opisivati. Brusina je prema tome vrlo
rano osjetio važnost turizma o čemu svjedoč
i ovaj odlomak iz Naravoslovnih crtica (1874). Lit.
J.B.
| |
|
RATKO PETRIĆ Zagreb, 1985. god. medalja, glava Brusine u profilu, bronca, 11x11cm uloženo u posebnu kutiju podloženu ukrasnim platnom
Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb
Hrvatsko prirodoslovno društvo prigodom proslave
svoje stote obljetnice postojanja (1885-1985) prihvatilo je plaketu
što ju je izradio akad. kipar Ratko Petrić kao nagradu,
koja je tada dodijeljena zaslužnim članovima Društva.
Lik Brusine izabran je stoga što je Brusina bio glavni pokretač
i utemeljitelj Hrvatskoga naravoslovnog (od 1909. prirodoslovnog)
družtva (društva).
J.B. | |