Prvo sam poglavlje posvetila povijesti pisma i tiskarstva u Europi da bih pružila uvid u najvažnije faze razvoja pisma i na taj način prikazala vječni čovjekov trud da svoje misli zabilježi i tako zabilježene sačuva za nove naraštaje. Ta želja u čovjeku je živjela oduvijek, razvijala se i na kraju urodila plodom bez kojega je u današnje vrijeme život nemoguće i zamisliti. Nadam se da sam tim kratkim osvrtom na povijest pisma uspjela pokazati da tiskarstvo nije rođeno iznenada, bez prethodnih priprava, već da je izum tiskarskoga stroja plod višestoljetnoga napora ljudskog uma da bilježi i umnaža zabilježene misli.

Trećim sam dijelom, koji se bavi radom senjske glagoljske tiskare, željela opširnije prikazati uvjete u kojima je do osnutka tiskare došlo. Pri tome sam se osvrnula i na dugu povijest glagoljice u senjskom području jer smatram da je upravo ukorijenjenost glagoljice na tome području dovelo do osnivanja tiskare. Prikazavši stoljetnu vezu krčkih i senjskih glagoljaša, pokazala sam i kako dolazak u Senj najveće ličnosti toga doba, Blaža Baromića, nije bio slučajan ni jedinstven. Dijelom koji se u ovom poglavlju bavi pretpostavkama istražitelja problematike lokacije senjske tiskare, pružila sam uvid u samo jedno otvoreno pitanje kojim se bave znanstvenici. Takvih pitanja još je mnogo, te ostavljaju dovoljno prostora za nova istraživanja i nova otkrića.

U posljednjem poglavlju opisala sam dvije poznate senjske inkunabule. Smjestivši ih u prethodnom dijelu rada u vrijeme i prostor, nadam se da sam dala dovoljno argumenata za tvrdnju o njihovoj neprocjenjivoj vrijednosti. Isto se tako nadam da mi ni u jednom dijelu ovoga rada nije promaklo uzveličati domete hrvatskih glagoljaša i staviti ih uz bok europskim i svjetskim suvremenicima.